Kojović: Dodik se ne može smatrati političarem, nego sigurnosnom prijetnjom

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kaže da je teško predvidjeti kada će i kako biti završena politička kriza u BiH.

"Čini mi se da su na početku mnogi očekivali da se radi o jednoj prolaznoj stvari nakon Zakona koji je proglasio gospodin Inzko. Ja sam jako zabrinut. Ne mislim da je ovo predizborna kampanja. Mislim da se radi o jednom čovjeku koji se uopšte više ne može smatrati političarem, nego sigurnosnom prjetnjom. Izašao je izvan svih ustavnih i dejtonskih okvira. Ovo što radi Dodik je protivustavno. Radi se o pobuni ljudi koji pokušavaju da organizuju drugu naoružanu silu ili ugrožavaju integritet. Također, Dodik je, kao i svi predsjednici stranaka, prilikom prijave stranaka za izbore, u CIK-u potpisao izjavu o poštivanju Dejtonskog sporazuma. Znači on je potpuno svjestan šta radi i zaista se nalazimo u jednoj dubokoj krizi za koju je neizvjesno kuda će ići dalje. Ja imam svoja nadanja, zadnja stvar koju čovjek na ovom području uopšte želi da razmišlja, a nažalost većina građana razmišlja o tome, je hoće li biti ponovo rata. To je neoprostivo što smo dovedeni u situaciju da u 2021. godini zemlja koja se na neki način tek odmiče od jednog strašnog konflikta, agresije koja se dogodila na nju '90-ih godina, da smo ponovo dovedeni u situaciju da ljudi razmišljaju o tome. Moguće da je i naša reakcija malo senzitivnija, ali zaista ako pratite pogotovo stvari koje je najavio da će raditi govori i tome da se ne radi o racionalnom političaru, nego nekome ko je de facto krenuo u jednu avanturu čija cijena je strašna, i u ljudskom i ekonomskom smislu."

Smatra da je formiran predmet u Tužilaštvu BiH povodom cijele situacije.

"Ja mislim da je razlog zbog čega je Dodik ušao u vlast na državnom nivou bio originalno da blokira državu. Nismo imali Vijeće ministara prvih godinu dana. Nakon što je formirano pogodila nas je jedna od najtežih zdravstvenih i ekonomskih kriza globalnog karaktera. I u toj krizi Vijeće ministara predvođeno gospodinom Tegeltijom se ponašalo najblaže rečeno pasivno i rezultat toga je da smo drugi po smrtnosti u svijetu od covida. Tako da ja ne razumijem šta je bio razlog za ulazak u koaliciju sa Dodikom SDA i HDZ-a. Razlog očigledno nije bio dogovoreni program. Oni čak nisu imali neku vrstu sporazuma ili razumijevanja o tome da će se, ako ništa, sačuvati postignuti stepen reformi i naravno čuvati mir i Dejtonski sporazum. Izgleda da se taj sporazum sastoji od same podjele fotelja i javnih resursa. Blokada države na državnom nivou ne bi bila moguća bez saradnje SDA koja je davši četvrtog delegata SNSD-u i HDZ-u, neglasajući za ljude koji su bili kvalifikovani da budu to, je omogućilo to da imamo situaciju u kojoj je Parlamentarna skupština, Predstavnički dom potpuno blokiran i vrlo neaktivan. Da nema tih četvrtih delegata uspjeli bismo održavati nekako u životu politički i zakonodavni život na državnom nivou. ali u ovakvoj situaciji blokada je potpuna."

Bakir Izetbegović je sam sebe doveo u ovakvu situaciju

Kojović pojašnjava da su na jučerašnjem sastanku opozicije donijeli nekoliko važnih zaključaka.

"Jedan od njih je da ćemo prvo glasati za promjene Izbornog zakona koje se tiču uslova za održavanje fer i poštenih izbora. Ne želimo da to bude u paketu. Da stave političke izmjene Izbornog zakona zajedno sa skenerima itd. I tu smo okupili jučer partije koje su na prethodnim izborima osvojile 450.000 glasova. I sa onim rukama koje smo imali jučer u sali nemoguće je promijeniti niti Ustav, vjerovatno ni Izborni zakon bez njih. Znači mi smo jučer postavili neke uslove pod kojima ćemo učestvovati u tom radu. I što je meni vrlo važno, uputili smo jedan poziv svim onim političkim partijama koje mir stavljaju kao apsolutni prioritet u svom političkom djelovanju da nam se pridruže."

Navodi da je Bakir Izetbegović sam sebe doveo u ovakvu situaciju prilikom pregovora u Mostaru.

"Mi smo znali i govorili da su se dogovorili o etničkoj podjeli Mostara, o principima da će se taj princip mostarskog dogovora primijeniti na cijelu Federaciju, a to je princip legitimnog predstavljanja. Moj utisak je da su se oni dogovorili o tome. Međutim, onda je došlo do novog razmišljanja kada su neki od aktera u ovom dogovoru shvatili da bi mogli platiti ogromnu političku cijenu na izborima 2022. godine ukoliko pristanu na taj model promjena u Izbornom zakonu. I onda su, na neki način, uspjeli angažovati čak i međunarodnu zajednicu da im obezbijedi partnere da ne idu oni sami u ono što su se oni sami dogovorili. To je jedan segment u ovim razgovorima koji je mene jako razočarao." 

Ističe da su predstavnici međunarodne zajednice pružili tehničku, logističku podršku ili modifikaciju nekih ranijih prijedloga.

"O Fileovom modelu se priča sigurno 7-8 godina. Ovo što se predlaže je neka vrsta varijante tog Fileovog modela. Ja sam svjestan da mi nikada nećemo biti zemlja jedan čovjek-jedan glas. Niti je BiH ikada bila takva zemlja niti će vjerovatno ikada biti. Ali suština našeg sistema mora biti liberalna demokratija, uz dodatne mehanizme."

Dugoročno i najbolje rješenje za BiH bi bio određeni razgovor unutar političkih aktera u BiH

Na pitanje šta bi bila građanska država, odgovara: "Naša stranka je predložila model koji objedinjuje ta dva sistema u nešto što je funkcionalno i što izgleda evropski. Imamo jednog predsjednika, jednog potpredsjednika, jednog predsjedavajućeg Skupštine i predsjedavajućeg Vijeća ministara. To su četiri pozicije za koje mi kažemo da ne mogu pripadati nekome iz istog naroda ili iz reda Ostalih. Tu možemo postići tu neki simboliku. Naša polazna tačka je bila šta bi bilo najbolje za biH, građane i da napravimo funkcionalan sistem za donošenje zakona. A ne kakva će biti naša pozicija u tom nekom novom sistemu, čime se bavi HDZ."

Kojović ističe da će se neke stvari sigurno događati i da se vode rasprave o određenim sankcijama.

"Postoje i debate oko toga koliko su sanckije gdje, kada, koliko dale rezultata. Ali možda su one potrebne da Evropa pokaže gdje je crvena linija i šta je njoj prihvatljivo, a šta ne. Dugoročno i najbolje rješenje za BiH bi bio određeni razgovor unutar političkih aktera u BiH, u smislu izlaska iz ove krize. Često sam razočaran u poteze i izjave opozicije u RS-u ali znam i vjerujem da je to jedini način. Mi moramo, ako nipta, postići dogovor o miru. Moramo naći način da izvučemo ljude iz ratnohuškačke politike."

Kaže da vjeruje u dobre namjere Evrope, ali i da shvata njihovu iscrpljenost problemom koji se zove Bosna i Hercegovina.

"EU, kao i svaki dobar projekat, ima hiljadu mana. Ali ako o njemu počnete razmišljati kao o najvećem mirovnom projektu na svijetu, prije svega, koji je zaustavio rat u Evropi, pa kad uzmete njene ekonomske benefite koje donosi zemljama i jednu slobodu kretanja, znanja, kapitala, pravo čovjeka da bira gdje će i kako živjeti, itd., onda ja smatram da nema nikakve dileme gdje mi kao zemlja treba da idemo. ili barem na kojem putu treba da budemo. To su određene vrijednosti i standardi koje mi moramo postići, bez obzira da li ćemo ili nećemo biti član EU."

Nadam se saradnji opozicije iz FBiH i RS-a

Kada je riječ o saradnji opozicije iz FBiH i RS-a kaže da još nije otvoren nikakav dijalog.

"Ja mislim da je primarna obaveza glasača koje ja predstavljam mir i stabilnost u BiH. I u situaciji u koju nas je doveo gospodin Dodik svojim ponašanjem mi moramo praviti savez ili neku vrstu partnerstva oko onoga oko čega se slažemo. i mislim da bi to jako puno značilo građanima BiH."

"Siguran sam da će izbori biti održani i da će građani dati šansu novim ljudima", zaključio je Kojović.

federalna.ba