Koje su procedure za usvajanje djece u BiH?
Veliki broj djece u Bosni i Hercegovini živi bez roditeljskog staranja. Približno polovina njih odrasta u određenim ustanovama. Istražili smo procedure za usvajanje djece u BiH. Dug je i težak put do dječijeg zagrljaja.
Zahtjeva za usvajanje djece u Bosni i Hercegovini je mnogo više u odnosu na broj usvojene djece. Proces usvajanja u našoj zemlji je komplikovan, a problem je i to što sva djeca iz domova nisu podobna za usvajanje. Dijete se smatra podobnim za usvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.
U domovima za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2020. godini boravilo je 1.103 djece. Tek njih 30 je usvojeno - 13 dječaka i 17 djevojčica. Najčešće su to djeca uzrasta do 10 godina. Od tog broja čak 18 djece je usvojeno kao djeca napuštena od roditelja.
Na usvajanje idu djeca koja pripadaju nekoj od sljedećih kategorija: djeca čiji roditelji nisu živi, djeca nepoznatih roditelja, djeca roditelja lišenih roditeljskih prava, djeca roditelja spriječenih da vrše roditeljsku dužnost, djeca ugrožena porodičnom situacijom te djeca napuštena od oba roditelja.
Nepoznanica je i koliko tačno porodica u BiH želi usvojiti dijete jer ne postoji jedinstvena baza podataka ni registar potencijalnih usvojitelja ni u jednom entitetu, a činjenica da se potencijalna usvojiteljska porodica može prijaviti u više centara za socijalni rad u BiH, kojih u našoj zemlji ima više od 120, dodatno otežava dolazak do brojčanih podataka.
Uvjeti za usvojenje maloljetnje djece u FBiH propisani su Porodičnim zakonom Federacije BiH, a ukratko, riječ je o sljedećem: da su podnosioci zahtjeva prije svega psihofizički zdrave osobe, da su državljani BiH (u izuzetnim situacijama i stranci), da nisu stariji od 45 godina, da nisu kažnjavani i da im nije oduzeto pravo na roditeljsko staranje, da imaju riješeno stambeno pitanje, da imaju dovoljno prihoda za izdržavanje djeteta.
Zanimljiv je podatak da često imamo više evidentiranih potencijalnih usvojitelja nego djece koja ispunjavaju zakonom propisane uslove za usvajanje. U svakom slučaju ovo je izuzetno osjetljiva i važna tema kojoj treba posvetiti više pažnje u smislu zakonske regulative i sistemskog rješenja, ali i ne zaboraviti da se ipak radi o malim osobama, koje pripadaju najosjetljivijim kategorijama društva. Do nas je hoćemo li im omogućiti da ostvare sav svoj potencijal.
federalna.ba