Ko su talibani i kako su brzom ofanzivom preuzeli vlast
Neprijatelji ulaze u glavni grad. Regularna vojska, iako brojnija i bolje naoružana, u potpunom je rasulu. Afganistansku prijestolnicu talibani zauzimaju gotovo bez ispaljenog metka. Ukratko, opis je to pada Kabula nakon rata koji je trajao 20 godina. Rata u koji su Sjedinjene Države i saveznici uložili stotine milijardi dolara, u kojem je poginulo hiljade osoba.
Za mnoge repriza pada Sajgona 1975. godine.
- Smirimo strasti. Ovo očigledno nije Sajgon – poručio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.
I nije, jer se vojska Južnog Vijetnama, ističu analitičari, borila do posljednjeg trenutka, za razliku od afganistanske koja je 20 godina naoružavana i obučavana, a koja se pred talibanskom ofanzivom raspala.
Talibani, odnosno studenti na paštunskom jeziku, pojavili su se početkom 1990. u sjevernom Pakistanu, nakon povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana. Vlast su preuzeli 1996. te proveli vlastitu strogu verziju šerijata. Muškarci su tjerani da puštaju brade, žene su morale nositi burku. Zabranili su umjetnost, muziku i televiziju. Nisu odobravali ni obrazovanje djevojaka.
- Talibani su vladali Afganistanom pet godina sve do 2001, pružajući utočište Al-Kaidi. Njihova vlast je bila užasavajuća i okrutna, te su mnogi zabrinuti da bi prava žena ostvarena tokom proteklih 20 godina mogla iščeznuti u jednom trenu – istakla je novinarka AP-a Aya Batrawy.
S vlasti su svrgnuti u američkoj vojnoj intervenciji pokrenutoj nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Uprkos sve većem broju stranih vojnika u zemlji, talibani se postepeno vraćaju i proširuju svoj utjecaj. Nasilje se vraća na nivoe koji nisu viđeni od 2001. godine. Sjedinjene Države 29. februara 2020. u Dohi potpisuju historijski sporazum s talibanima. Predviđeno je povlačenje svih stranih vojnika do 1. maja 2021. u zamjenu za sigurnosne garancije i početak pregovora pobunjenika i vlasti u Kabul. Američki predsjednik Joe Biden 8. jula objavljuje da će povlačenje američkih snaga biti završeno 31. augusta.
- Predsjednik je morao donijeti tešku odluku, odluku o tome šta učiniti s preostalim snagama u Afganistanu, koje smo naslijedili kada smo stupili na vlast, i s rokom za povlačenje do 1. maja, koji je postavila prethodna vlada – izjavio je Blinken.
Nedugo nakon toga, talibani pokreću ofanzivu i munjevitom brzinom osvajaju jedan po jedan grad, zajedno s Kabulom.
- Dakle, ovo je narodni ustanak. Posljedica toga je i činjenica da su sve pokrajine potpale pod našu vlast. Zbog podrške naroda bili smo u stanju opirati se od okupacije proteklih 20 godina – istakao je glasnogovornik talibana Suheil Šahin.
Sada obećavaju da će u okviru šerijatskog zakona zaštiti prava žena i manjina, te dozvoliti obrazovanje.
- Nismo protiv obrazovanja dječaka i djevojčica. Politika emirata je da i dječaci i djevojčice moraju steći obrazovanje, ali da se šerijat ne smije zanemarivati. Uz hidžab, djevojke svih uzrasta se mogu obrazovati, nema problema – poručio je Mavlavi Džanat Gul Aziz, pokrajinski šef Ministarstva obrazovanja.
Talibanski borci, kojih je, prema procjenama NATO-a, oko 85.000, zauzeli su gotovo cijeli Afganistan za nešto više od sedmicu, što je iznenadilo kako zvaničnike, tako i analitičare. To se, ističu mnogi, može objasniti milijardama dolara koje dobijaju sa različitih strana. Procjenjuje se da godišnje dobiju ili skupe između 300 miliona i 1,6 milijardi dolara. Većinu novca, navode iz UN-a, talibani dobiju od proizvodnje i prodaje opijuma, iznuda i otmica, ali i od donatora.
federalna.ba