Ko koči usvajanje zakona o gasovodu?
Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska ključna je za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom za cijelu Federaciju BiH, kao i za diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim gasom. Međutim, ovaj strateški, u oblasti energetike projekt, još nije ni razmatran, niti je u predloženom dnevnom redu sjednice Doma naroda federalnog Parlamenta, koji ove sedmice, možda posljednji put zasjeda, u ovom mandatu prije općih izbora. Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu Jasmin Duvnjak ponovo će zatražiti uvrštavanje ovog prijedloga zakona u dnevni red:
Ta južna interkonekcija koja bi išla od Dalmacije, od Zagvozda u Hrvatskoj preko Posušja, Kupresa do Novog Travnika i srednje Bosne osigurala bi protok gasa i sa ove južne strane, što bi značilo u nekim vanrednim okolnostima mogućnost alternativnog snabdijevanja i drugi pravac osim ovog koji ide iz Rusije.
Povodom ovog novog gasovoda ranije je podnosio inicijativu i Zvonko Marić, delegat, koji je ponovio da je Dom naroda groblje dobrih zakona.
Očigledno da su neke političke prilike, odnosno neprilike pogodovale da se to nije puno odmaklo u realizaciji iako sam ja nekoliko puta sa kolegicom Zdenkom Džambas insistirao da nam kažu u kojoj fazi je izgradnja te konekcije. Ja zaista očekujem da će se to ovog puta desiti.
Delegat Igor Stojanović ističe kako će u ovakvoj situaciji sigurno podržati prijedlog zakona o gasovodu:
„Sasvim je jasno da energetska ovisnost od velikih zemalja, dakle ekonomskih giganata, u ovom trenutku je narušena, s obzirom na rat u Ukrajini. I sve ono što bi moglo Bosnu i Hercegovinu unaprijediti na neki način, u tom smislu da imamo sa više strana određene energente i mogućnosti da ne zavisimo samo od jednog izvora, da ćemo u svakom slučaju podržati. Samo bi lud čovjek u ovom trenutku bio protiv te tačke dnevnog reda“, smatra Stojanović.
Za investitora je određen BH-Gas, a projekt treba realizovati u dvije faze. No, zašto bi Klub delegata hrvatskog naroda bio protiv već usvojenog Prijedloga zakona, komentira Almir Bečarević, stručnjak za energetiku:
„Tačno je da Prijedlog zakona nije u dnevnom redu Doma naroda. A razlog je jednostavan. Klub delegata hrvatskog naroda je uputio, da tako kažem, potpuno izmijenjeni zakon o južnoj interkonekciji, gdje je BH-Gas kao transporter izbrisan, odnosno onaj koji bi trebao da vodi proces izgradnje tog gasovoda. I stavljena je sada nova kompanija. Prema informacijama koje imam trebala bi da bude formirana i registrovana u Širokom Brijegu. Radi se o kompaniji južna plinska interkonekcija, a Klub delegata hrvatskog naroda želi da to bude kompanija koja će realizovati gradnju južne gasne interkonekcije i samim tim faktički uvesti novog operatera, čime se sve ovo komplikuje.“
Američka ambasada, Evropska komisija kao i USAID zatražili su ranije, kažu nam sagovornici, da se zakon što prije usvoji kako bi počela gradnja gasovoda koji bi, bio finansiran iz sredstava međunarodnih institucija putem kreditnih zaduženja i grantova kao i vlastitim sredstvima investitora. Ukoliko bi i bio usvojen izgradnja gasovoda bila bi 2025. ili 2026. godine.