Ko je vlast u Tuzlanskome kantonu?
Politička kriza u Tuzlanskome kantonu je kulminirala. Na sceni su dva skupštinska rukovodstva i dvije Vlade. No, ko je zapravo vlast? Proglašene su vanredne okolnosti, prema kojima je dosadašnja Vlada preuzele ingerencije Skupštine, ali su i ovlašteni tajnici ministarstva koji bi, umjesto dosadašnje Vlade, trebali voditi ministarstva do imenovanja nove Vlade. Neslužbeno, reagovao je i OHR koji je naglasio da se ustavni i pravni poredak mora poštivati.
Politički haos i blokade u Tuzlanskom kantonu rezultirale su funkcionisanjem paralelnih institucija. Na sceni su dva skupštinska rukovodstva i praktično dvije vlade. I svi tvrde da su vlast. SDA koja je do sada predvodila Vladu i SDP koji predvodi novu skupštinsku većinu.
"Prethodne radnje su za posljedicu imale uspostavljanje paradržavne, nelegalne institucije, kvazipredstavničkog tijela sastavljenog od jednog dijela zastupnika Skupštine TK-a", riječi su premijera TK-a Denijala Tulumovića (SDA).
Predsjednik Skupštine TK-a Žarko Vujović (SDBiH) istakao je kako Skuptšina TK-a, do uspostave normalnog stanja, ne može da zasjeda te da sve ingerencije preuzima Vlada i svi dokumenti koje usvoji doći će Skupštini TK-a kad se steknu uslovi za to.
Predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a Dževad Hadžić napominje kako su zadužili tajnike da upravljaju ministarstvima do imenovanja Vlade.
Ovakvo stanje je sve samo nije normalno. Optužbe zbog nasilnog preuzimanja vlasti kvalifikuju se državnim udarom, dok se, s druge strane, opstanak na vlasti naziva diktaturom. Čeka se reakcija OHR-a ,Ustavnog suda Federacije i nadležnih pravosudnih institucija koji jedini mogu razriješiti ovaj politički haos.
"Tražim od visokog predstavnika, OHR-a i OSCE-a da hitno reaguju da bi se TK vratio u ustavne okvire onakve kakve trebaju, a od nadležnih pravosudnih institucija da najoštrije kazni organizatore ovoga protivustavnog i protivdržavnog čina", stoji u Vujovićevom apelu.
Tulumović dodaje kako premijer kantona i ministri neće biti građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u izvršnim organima kantona
"Ukoliko nešto nije u skladu sa Poslovnikom, sa Ustavom - postoji Ustavni sud i neka se to rješava na Ustavnom sudu, a do tada se mora prihvatiti volja većine i prepustiti da mi deblokiramo kanton", ističe Hadžić.
Politički analitičari smatraju da su za politički haos i pravnu konfuziju podjednako odgovorne sve parlamentarne stranke koje se samo deklarativno zalažu za vladavinu prava.
Politički analitičar Zlatko Dukić kaže kako nijedna strana nije u pravu: "I jedni i drugi su napravili cirkus i od kantona i od vlasti i od države. I vjerovatno će to neko drugi to morati presuditi, neko van ovog kantona, neko ko ima moć - OHR, pravosudne institucije, Ustavni sud Federacije".
"Imamo situaciju da su deklarativno za EU, a onda u praksi pokazuju da smo mi daleko od ustavnog patriotizma, poštivanja ustava, zakona, poslovnika o radu, rokova koji su predviđeni zakonom - što upućuje na zaključak da mnogim u BiH upravo odgovara ovakvo stanje. A što stvara jednu apsolutnu pravnu nesigurnost", kaže politički analitičar Vehid Šehić.
Već je reagovao OHR, koji pomno prati politička dešavanja u TK-u. Naglasili su da su sve institucije, političke stranke i njihovi predstavnici obavezni poštivati ustavni i pravni poredak te se suzdržavati od svih aktivnosti koje ugrožavaju vladavinu prava. Podsjećamo, OHR je 2011. godine u slučaju političke blokade u Srednjobosanskom kantonu konstatirao da nema imenovanja nove Vlade dok o već pokrenutom vitalnom nacionalnom interesu odluku ne donese Ustavni sud Federacije, naglasivši pri tome da se validnost odluka koje bi donosila, eventualno, nova Vlada dovodi u pitanje. Dakle, bez obzira na pravne formulacije incijativa za smjenu vlasti.
federalna.ba