Ko će naslijediti Angelu Merkel?

Do zvaničnog odlaska Angele Merkel s političke scene ostalo je još sedam dana. Naredne nedjelje održavaju se parlamentarni izbori u Njemačkoj na kojima će građani izabrati njenog nasljednika ili nasljednicu. Prema posljednjim ispitivanjima javnog mijenja mnogo je vjerovatnije da će to biti nasljednik. Magazin Svijet donosi analizu predizbornog raspoloženja u Njemačkoj i predviđa kako će izgledati nova politička era – era nakon Angele Merkel.

Sigurno ste posljednjih mjeseci mnogo puta čuli da odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel s političke scene ujedno predstavlja i kraj jedne političke ere u njenoj zemlji, u Evropi, ali i u svijetu. Merkel je jedna od najvažnijih ličnosti na međunarodnoj sceni, a njen odlazak s čela najveće evropske ekonomije sigurno će donijeti velike promjene- na bolje ili na gore, to ćemo tek vidjeti.

“Kad sam postala kancelarka 2005. godine, imali smo 10 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Danas, imamo više od 40 posto. To dovoljno govori  o našim postignućima. Ova predizborna kampanja je prava borba. Ne znam šta će se desiti na izborni dan, neću se miješati i nagađati. Svima nama u CDU-u i CSU-u bilo je jasno da nećemo dobiti kancelarsko mjesto tek tako i bez borbe nakon 16 godina, istakla je Merkel.

Predizborna kampanja ulazi u finiš i očekuje se treća debata kandidata pred TV kamerama 23. septembra. Postavu koja se suočila i u prve dvije održane debate čine kandidat Kršćansko-demokratske unije, predsjednik te stranke i premijer pokrajine Sjeverna rajna vestfalija Armin Laschet, zatim aktuelni savezni ministar finansija, socijaldemokrata Olaf Scholz i kandidatknjinja njemačkih Zelenih i jedina žena koja je u igri Annalena Baerbock. Održane debate su pomalo ličile na medijske nastupe naših političara uoči izbora – mnogo optuživanja i međusobnih sukoba, dok bi treća strana koristila priliku da skupi dodatni poen držeći se po strani i promovišući svoju politiku.

Javna televizijska sučeljavanja tri kandidata za poziciju kancelara Njemačke značajno su utjecala na raspoloženje građana. Analize iz maja isključivo su SPD držale na trećoj poziciji, te predviđale borbu Zelenih i CDU-a u kancelarskom duelu. No, istraživanje koje je proveo njemački javni RTV servis nakon prve i druge debate, kandidat SPD-a Olaf Scholz se probio na vodeću poziciju. Stav građana je da je Scholz najkompetentniji i najsamouvjereniji kandidat. Isto istraživanje je Annalena Baerbock izbacilo iz izbornog duela. Ni snažan rast popularnosti zelenih u posljednje vrijeme, čini se, nije dovoljan da joj osigura tijesnu borbu za nasljednicu Merkel.

Kada je riječ o tome ko od ova tri kandidata može nastaviti stopama još aktuelne kancelarke, najbliži tome je svakako njen nasljednik na čelu CDU-a Armin Laschet.  Baerbock pripada opciji koja bi s njom na čelu, Njemačku mogla snažno pogurati naprijed u oblasti klimatskih promjena, a način vladanja Zelenih, generalno, bi se sigurno drastično razlikovao od Merkelinog. Trenutno vodeći kandidat Olaf Scholz donio bi također drugačiju politiku, klasičnu socijaldemokratsku ideologiju, kakva je bila na njemačkoj političkoj sceni u liku Gerharda Schrödera, koga je Merkel naslijedila.

“Plašim da će Njemačka, ako CDU i CSU ne budu na vlasti, ako ne bude kancelara koji će da sve provjeravati, ponovo ući u dugove, a to znači da će se morati podići porezi”, izjavio je Laschet.

“Ovi izbori su izbori koji idu u jednom smjeru. Oni će odlučiti da li sljedeća vlada može i dalje aktivno utjecati na klimatsku krizu ili ne”, smatra Baerbock.

“Još jedna vlada predvođena CDU-om i CSU-om bi koštala Njemačku napretka i radnih mjesta”, ocijenio je Scholz.

Analitičari preizbornu atmosferu opisuju neizvjesnom i tijesnom, aludirajući na procente građana koji su povjerenje poklonili CDU-u, SPD-u i Zelenim. Čak je porede s periodom uoči izbora 2005. godine kada je Angela Merkel povela Njemačku do ovdje gdje je stigla danas – na tron Evrope. Zato, nisu samo Njemci nestrpljivi da saznaju ko je osvoji najviše njihovih glasova, nego i ostatak svijeta – u prvom redu Evropska unija, a zatim i Sjedinjene Države, Rusija, i Turska.

“Širina i kvalitet naših bilateralnih odnosa s Njemačkom su se značajno promijenili nabolje. Nadam se da će se nakon izbora i promjene vlade taj trend nastaviti”, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Tako kaže Putin. Njegovo vladi, umjesto Merkel najviše bi odgovarao SPD-ov Scholz, u koaliciji s ljevičarima, jer su kritički nastrojeni prema Sjedinjenim Državama. Amerikancima najviše paše Armin Laschet jer bi bilo prirodno da nastavi put Merkel, koja je na strani SAD-a u njihovom takmičenju s Kinom, a navijaju za Annalenu Baerbock i Zelene koji uopšteno podržavaju američku vanjsku politiku.

Zeleni nikako ne odgovaraju Ankari, jer bi njihov dolazak na čelo vlade mogao imati negativne posljedice na tursko-njemačke odnose, s obzirom na prisustvo antiturskih političara u toj stranci, ali i zbog toga što imaju sličan stav prema SAD-u u smislu miješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja.

Evropska unija priželjkuje Lascheta na kancelarskoj poziciji, jer se politika Berlina u tom slučaju ne bi trebala značajno promijeniti prema zajednici, a u slučaju da se Baerbock izbori za Angelinu fotelju radikalne mjere zaštite okoliša i klime vjerovatno će se naći na stolu Evropske unije. Sve ove zemlje vode svojevrsne kampanje, lobiraju putem društvenih mreža. Merkle, koja je održavala odnose sa saveznicima proteklih 16 godina, najznačajnija je žena na svjetskoj političkoj sceni nakon Margaret Thatcher. Njen biograf je opisuje kao kancelarku promjena koja je željela Njemačku učiniti modernijom, liberalnijom, otvorenijom za svijet.

“Najvažnije naslijeđe gospođe Merkel je to što je osigurala stabilnost u vrijeme globalne krize. Činjenica da je ona održala Njemačku, Evropu, pa možda čak i dijelove svijeta razumno sigurnim – uprkos svim pojedinačnim kritikama koje se mogu uputiti. Interesantno je što su imidž Merkelove kod kuće i na međunarodnoj sceni značajno različiti. U Njemačkoj, ljudi u i dalje pomalo neutralni. Bilo je mnogo uzbuđenja tokom rasprave o izbjeglicama. Ipak, ona je žena koja drži nesigurnosti svijeta na distanci i mi ne moramo da brinemo o njima. Na međunarodnom nivou - ona je lider slobodnog zapada”, istakao je Ralph Bollmann, biograf Angele Merkel i novinar Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitunga.

Njeno naslijeđe će biti teško breme narednom kancelaru ili kancelarki, bio to Armin Laschet iz njenog CDU-a, socijaldemokrata Olaf Scholz ili predstavnica Zelenih Annalena Baerbock. Na izborima u narednu nedjelju će građani Njemačke odabrati put kojim će njihova zemlja krenuti s ove raskrsnice na kojoj je popularna Muti odlučila krenuti za putokazom na kojem piše „penzija“.

Ovo je priča iz vanjskopolitičkog magazina Svijet. Cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba