Ko su favoriti u trci za papu?
Odluka će biti donesena kada Kardinalski zbor započne konklavu 7. maja u 16:30 u Sikstinskoj kapeli iz 15. stoljeća.
Učestvovat će 133 kardinala mlađa od 80 godina, koji će raspravljati i potom glasati za svog preferiranog kandidata sve dok jedno ime ne osigura podršku dvije trećine njihovih glasova.
Njihov izbor mogao bi imati dubok utjecaj na Katoličku crkvu i 1,4 milijarde krštenih rimokatolika širom svijeta, a teže je nego ikada predvidjeti ko bi to mogao biti.
S obzirom da je 80% kardinala imenovao sam papa Franjo, većina njih će prvi put učestvovati u izboru pape, donoseći širu globalnu perspektivu.
Prvi put u historiji, manje od polovine onih koji imaju pravo glasa dolaze iz Evrope.
Iako zborom dominiraju njegovi imenovani kardinali, oni nisu isključivo „progresivni“ ili „tradicionalisti“.
Mogu li kardinali izabrati papu iz Afrike, Azije ili čak Amerike, ili će možda dati prednost nekome od iskusnih ljudi iz vatikanske administracije?
Evo nekoliko imena koja se spominju kao potencijalni nasljednici pape Franje:
Pietro Parolin
(Izvor: Getty Images)
Porijeklo: Filipini
Dob: 70 godina
Italijanski kardinal Parolin bio je državni sekretar Vatikana pod vodstvom pape Franje – što ga je činilo glavnim papinim savjetnikom. Državni sekretar također predvodi Rimsku kuriju, centralnu administraciju Katoličke crkve.
Pošto je praktično djelovao kao zamjenik pape, mogao bi se smatrati jednim od glavnih favorita.
Neki ga vide kao osobu koja bi prije dala prednost diplomatiji i globalnoj perspektivi nego strogom pridržavanju katoličke dogme. Njegovi kritičari to smatraju problemom, dok njegovi pristalice u tome vide snagu.
Međutim, bio je kritičan prema legalizaciji istospolnih brakova širom svijeta, nazvavši povijesni referendum iz 2015. u Republici Irskoj „porazom za čovječanstvo“.
Organizacija za nadzor Katoličke crkve Bishop Accountability optužila je kardinala Parolina za „suzbijanje informacija o zlostavljanju“ koje su trebale biti proslijeđene civilnim vlastima dok je bio državni sekretar.
Iako ga kladionice favoriziraju, kardinal Parolin dobro zna za staru italijansku izreku koja naglašava neizvjesnost procesa izbora pape: „Ko uđe u konklavu kao papa, izađe iz nje kao kardinal.“
Od ukupno 266 papa u historiji, 213 ih je bilo Italijana. Iako već 40 godina nije bilo italijanskog pape, pomak viših struktura Crkve od Italije i Evrope možda znači da još neko vrijeme neće biti novog italijanskog pape.
Luis Antonio Gokim Tagle
(Izvor: Getty Images)
Porijklo: Filipini
Dob: 67 godina
Može li sljedeći papa doći iz Azije?
Kardinal Tagle ima desetljeća pastoralnog iskustva – što znači da je bio aktivan crkveni lider među ljudima, a ne diplomat za Vatikan ili izolirani stručnjak za crkveni zakon.
Crkva je izuzetno utjecajna na Filipinima, gdje oko 80% stanovništva čini katolici. Zemlja trenutno ima rekordnih pet članova Kardinalskog zbora – što bi mogla biti značajna lobistička frakcija ako svi podrže kardinala Taglea.
On se smatra umjerenim unutar katoličke definicije, a nazivaju ga „Azijskim Franjom“ zbog posvećenosti društvenim pitanjima i suosjećanja prema migrantima, što je dijelio s pokojnim papom.
Protivio se pravima na abortus, nazivajući ih „oblikom ubistva“ – što je stav u skladu sa širim stavom Crkve da život počinje začećem. Također je govorio protiv eutanazije.
Međutim, 2015. godine, kada je bio nadbiskup Manile, kardinal Tagle pozvao je Crkvu da preispita svoj „strogi“ stav prema homoseksualnim osobama, razvedenim osobama i samohranim majkama, rekavši da je prošla surovost nanijela trajnu štetu i ostavila ljude s osjećajem „obilježenosti“, te da svaka osoba zaslužuje suosjećanje i poštovanje.
Kardinal je smatran kandidatom za papu još 2013. godine, kada je izabran papa Franjo.
Kada su ga prije deset godina pitali kako gleda na prijedloge da bi mogao biti sljedeći papa, odgovorio je: „Tretiram to kao šalu! To je smiješno.“
Iako je izrazio zabrinutost zbog smrti u okviru rata protiv droga predsjednika Rodriga Dutertea, kritičari sugeriraju da je mogao biti mnogo glasniji u vezi s tim pitanjem.
Neki, uključujući filipinskog svećenika i zviždača, oca Shaya Cullena, kritizirali su Tagleovo postupanje prema počiniteljima zlostavljanja.
Robert Prevost
(Izvor: Getty Images)
Porijeklo: Amerika
Dob: 69 godina
Može li papinstvo prvi put otići Amerikancu?
Kardinal Prevost, rođen u Chicagu, svakako se smatra osobom koja posjeduje mnoge potrebne kvalitete za ovu ulogu.
Prije dvije godine, papa Franjo je izabrao Prevosta da zamijeni Marca Ouelleta kao prefekta vatikanske Dikasterije za biskupe, povjerivši mu zadatak odabira sljedeće generacije biskupa.
Radio je mnoge godine kao misionar u Peruu prije nego što je postao nadbiskup tamo.
Prevost se ne smatra samo Amerikancem, već i nekim ko je bio na čelu Papinske komisije za Latinsku Ameriku.
Smatra se reformatorom, ali sa 69 godina možda bi mogao biti viđen kao premlad za papinstvo. Njegov period kao nadbiskupa u Peruu također je bio obavijen optužbama za prikrivanje prijava o seksualnom zlostavljanju, koje je njegova nadbiskupija negirala.
Peter Kodwo Appiah Turkson
(Izvor: Reuters)
Porijlo: Gana
Dob: 76
Ako bi ga izabrali njegovi vršnjaci, utjecajni kardinal Turkson također bi imao čast biti prvi afrički papa u posljednjih 1.500 godina.
Kao i kardinal Ambongo, tvrdio je da ne želi tu poziciju. „Nisam siguran da iko zaista teži postati papa,“ rekao je BBC-u 2013. godine.
Kada su ga pitali da li Afrika ima dobar razlog da izabere sljedećeg papu s obzirom na rast Crkve na kontinentu, rekao je da smatra da papa ne bi trebao biti izabran na temelju statistike, jer „takvi tipovi razmatranja često zamagle stvari“.
Bio je prvi Ganaac koji je postao kardinal, još 2003. godine pod papom Ivanom Pavlom II.
Kao i kardinal Tagle, kardinal Turkson bio je smatran potencijalnim papom deset godina kasnije, kada je izabran Franjo. Zapravo, kladionice su ga smatrale favoritom prije glasanja.
Kao gitarist koji je nekada svirao u funk bendu, kardinal Turkson poznat je po svojoj energičnoj prisutnosti.
Kao i mnogi kardinali iz Afrike, sklon je konzervativnim stavovima. Međutim, protivio se kriminalizaciji homoseksualnih odnosa u afričkim zemljama, uključujući njegovu domovinu Ganu.
U BBC-ovom intervjuu 2023. godine, dok je ganski parlament raspravljao o zakonu koji uvodi stroge kazne za LGBTQ+ osobe, Turkson je rekao da smatra da homoseksualnost ne bi trebala biti tretirana kao prijestup.
Godine 2012. bio je optužen za širenje straha predviđanjima o širenju islama u Europi na vatikanskoj konferenciji biskupa, zbog čega se kasnije izvinuo.
Fridolin Ambongo Besungu
(Izvor: AFP)
Porijeklo: Kongo
Dob: 65 godina
Vrlo je moguće da sljedeći papa bude iz Afrike, gdje Katolička crkva i dalje dodaje milione članova. Kardinal Ambongo je vodeći kandidat, potekavši iz Demokratske Republike Kongo (DRK).
On je sedam godina bio nadbiskup Kinshase, a papa Franjo ga je imenovao kardinalom.
On je kulturni konzervativac, protiveći se blagoslovima za brakove istog spola, izjavivši da se „brakovi osoba istog spola smatraju suprotnim kulturnim normama i inherentno zlim“.
Iako je kršćanstvo većinska religija u DRK, kršćani su tamo suočeni s prijetnjama smrti i progonima od strane džihadističke grupe Islamska država i povezanim pobunjenicima. U tom kontekstu, kardinal Ambongo se vidi kao žestoki zagovornik Crkve.
Međutim, u intervjuu iz 2020. godine, govorio je u korist vjerske pluralnosti, rekavši: „Neka protestanti budu protestanti, a muslimani muslimani. Mi ćemo raditi s njima. Ali svatko mora zadržati svoj identitet.“
Takvi komentari mogli bi navesti neke kardinale da se zapitaju prihvaća li on u potpunosti njihov osjećaj misije – u kojem katolici nastoje širiti riječ Crkve širom svijeta.
Peter Erdo
(Izvor: Reuters)
Porijeklo: Mađarska
Dob: 72. godine
Kardinal od svoje 51. godine, Peter Erdo je veoma cijenjen u Crkvi u Europi, a dvaput je vodio Vijeće europskih biskupskih konferencija od 2006. do 2016. godine.
Poznat je među afričkim kardinalima i radio je na katoličkim odnosima s pravoslavnom Crkvom.
Nadbiskup Budimpešte i primas Mađarske odrastao je u katoličkoj obitelji tijekom komunizma, a smatra se potencijalnim kandidatom za kompromis.
Erdo je igrao istaknutu ulogu u posjetima pape Franje Mađarskoj 2021. i 2023. godine, a bio je dio konklava koji su izabrali Franju i njegovog prethodnika, papu Benedikta.
Njegovi konzervativni stavovi o obitelji naišli su na odobravanje dijela Crkve, a on je uspješno navigirao "illiberalnom demokracijom" mađarskog premijera Viktora Orbana. Tijekom migrantske krize u Europi 2015. godine, rekao je da Crkva neće primati migrante jer bi to bilo jednako ljudskom trgovanju.
Mario Grech
(Izvor: Tiziana/FABI/AFP)
Porijeklo: Malta
Dob: 68 godina
Ako kardinali traže kandidata koji će unaprijediti jedan od ključnih ciljeva pape Franje – staviti više moći u ruke običnih katolika – u tu viziju bi se mogao uklopiti kardinal Grech.
Papa Franjo ga je imenovao generalnim sekretarom Sinode biskupa 2019. godine.
S tom ulogom, kardinal Grech postao je ključna figura u pomaganju papi Franji u vezi s uključivanjem mišljenja pojedinih vjernika širom svijeta u upravljanje Crkvom.
Poput Pape s kojim je blisko surađivao, poznato je da je Grech prošao kroz promjene u pogledu društvenih pitanja.
Tijekom proteklog desetljeća promijenio je svoj stav prema homoseksualnosti, izjavivši da je papina podrška građanskim unijama istog spola bila "olujom u šoljici čaja".
Matteo Zuppi
(Izvor: EPA-EFE/REX/Shutterstock)
Porijeklo: Italija
Dob: 69
Nadbiskup Bologne odrastao je u Rimu i ubrzo je postao dio zajednice Sant'Egidio, dobrotvorne organizacije koja se fokusira na siromašne i marginalizirane.
Pomogao je u posredovanju kraja 15-godišnjeg građanskog rata u Mozambiku 1990. godine, te je sudjelovao u daljnjim posredovanjima u Gvatemali i Burundiju.
Imenovan kardinalom 2019. godine, izabrao ga je papa Franjo – ispred svog državnog tajnika Pietra Parolina – da djeluje kao izaslanik nakon punog razmjera ruske invazije na Ukrajinu. Putovao je u Kijev i Moskvu te se zalagao za oslobađanje 19.000 ukrajinske djece odvedene u Rusiju.
Napisao je uvod u knjigu iz 2018. godine koja je pozvala Crkvu da poboljša svoj odnos s LGBT katolicima.
Njegova bliskost s Papom Franjom na kraju bi mu mogla ići na štetu u konklavi.
Joseph Tobin
(Izvor: Getty Images)
Porijeklo: Amerika
Dob: 73 godine
Rođen u Detroitu kao najstariji od 13 djece, nadbiskup Newarka dobro je poznat i popularan među kardinalima.
Iako se smatra snažnim podržavateljem stavova pape Franje o ponudi otvorenije i prijatnije Crkve, smatra se osobom koja ujedinjuje.
U prošlosti je žalio zbog političke polarizacije u SAD-u, upozoravajući na podjele i u Crkvi.
Posljednjih godina izjavio je da bi Crkva trebala prihvatiti istospolne parove i rekao da ne vidi "uvjerljiv teološki razlog zašto Papa ne bi mogao imenovati ženu kardinalom".
Papa Benedikt ga je imenovao zamjenikom šefa vatikanske kancelarije koja surađuje s vjerskim redovima i njihovim zajednicama, a Tobin je također vodio vjersku zajednicu pod nazivom Redemptoristi.
Imenovan je nadbiskupom u Indianapolisu, prije nego što ga je papa Franjo imenovao kardinalom.
Angelo Scola
(Izvor: Getty Images)
Porijklo: Italija
Dob: 83
Samo kardinali mlađi od 80 godina mogu glasati u konklavu, ali Angelo Scola još uvijek bi mogao biti izabran.
Bivši nadbiskup Milana bio je glavni kandidat 2013. godine kada je izabran papa Franjo, ali se smatra da je postao žrtva izreke da u konklavu uđeš kao papa, a izađeš kao kardinal.
Njegovo ime ponovo se spominje pred konklavom zbog knjige koju je objavio prošlog vikenda o starosti. Knjiga sadrži predgovor koji je napisao papa Franjo neposredno prije nego što je hospitaliziran, u kojem je rekao: "Smrt nije kraj svega, već početak nečega".
Franjine riječi pokazuju istinsku naklonost prema Scoli, ali kolegij kardinala možda neće smatrati njegov fokus na starost idealnim za novog papu.
Reinhard Marx
(Izvor: Getty Images)
Porijeklo: Njemačka
Dob: 71 godina
Ovaj visoki crkveni dostojanstvenik u Njemačkoj također je vrlo utjecajan unutar Vatikana.
Nadbiskup Münchena i Freisinga bio je izabran za savjetnika kada je Franjo postao papa 2013. godine. Deset godina savjetovao je papu o reformama u Crkvi i još uvijek nadgleda finansijske reforme Vatikana.
Zalagao se za prihvatljiviji pristup prema homoseksualcima i transrodnim osobama u katoličkom učenju.
Međutim, 2021. godine ponudio je ostavku zbog ozbiljnih grešaka u suočavanju sa slučajevima seksualnog zlostavljanja djece u njemačkoj Katoličkoj Crkvi. Tu ostavku odbio je papa Franjo.
Prije dvije godine napustio je Savjetodavno tijelo kardinala, najvažniji savjetodavni organ pape, što je u Njemačkoj shvaćeno kao nazadak u njegovoj karijeri unutar Crkve.
Pierbattista Pizzaballa
(Izvor: EPA)
Porijeklo: Italija
Dob: 60
Zaređen u Italiji sa 25 godina, Pizzaballa se sljedećeg mjeseca preselio u Jeruzalem i tamo živi otada.
Papa Franjo ga je prije pet godina imenovao latinskim patrijarhom Jeruzalema, a kasnije i kardinalom, a Pizzaballa je govorio o tom gradu kao "srcu života ovog svijeta".
Kolege kardinali impresionirani su njegovim dubokim razumijevanjem Izraelaca i Palestinaca te te rata u Gazi.
Međutim, njegova relativno mlada dob i neiskustvo kao kardinal mogli bi biti protiv njega, kao i njegova bliskost s papom Franjom među kardinalima koji traže promjenu smjera.
Marc Ouellet
(Izvor: Getty Images)
Porijklo: Kanada
Godine: 80
Kardinal Ouellet već je dva puta bio viđen kao potencijalni kandidat za papu, 2005. i 2013. godine.
Godinama je vodio Dikasterij za biskupe Vatikana, koji bira kandidate za biskupe širom svijeta, pa je odigrao značajnu i formativnu ulogu u provjeri budućih članova katoličke hijerarhije.
Kao još jedan osamdesetogodišnjak, on neće moći učestvovati u samom konklavu, što bi moglo otežati njegove šanse.
Ouellet se smatra konzervativcem s modernim pogledom na svijet, koji je snažno zalaže za očuvanje principa celibata za svećenike.
Protiv je zaređenja žena za svećenice, ali je pozvao na veći angažman žena u upravljanju Katoličkom Crkvom, rekavši da je “Krist muško, Crkva je ženska".
Robert Sarah
(Izvor: GUY PETERSON/AFP)
Porijeklo: Gvineja
Godine: 79
Kardinal Sarah je omiljen među konzervativcima u Crkvi, poznat je po svojoj privrženosti doktrini i tradicionalnoj liturgiji, a često se smatralo da je protivnik reformističkih sklonosti pape Franje.
Sin berača voća, Sarah je postao najmlađi nadbiskup sa 34 godine kada ga je papa Ivan Pavao II. imenovao za visokog crkvenog dostojantsvenika u Konakriju, Gvineja.
Imao je dugu i impresivnu karijeru, povukavši se 2021. godine kao šef vatikanskog ureda koji nadgleda liturgijske obrede Katoličke Crkve.
Iako se ne smatra favoritom za papu, mogao bi privući snažnu podršku konzervativnih kardinala.
Jean Marc-Aveline
(Izvor: Franco Origlia/Getty Images)
Porijeklo: Francuska
Godine: 66
Od smrti Grgura XI 1378. godine, nije bilo francuskog pape.
Iako je rođen pod francuskom kolonijalnom vlašću u Alžiru, Aveline je odrastao u drugom francuskom gradu Marseilleu, gdje je kasnije postao nadbiskup.
Bio je glasno protiv "kriminalizacije imigranata kao uzroka svih zala", što se vrlo poklapa s papinim fokusom na migrante.
Aveline je također osnovao Institut za znanost i teologiju religija u Marseilleu (Marseju) i promovisao dijalog s islamom i judaizmom. Progovorio je protiv jednog od najvećih problema Marseillea, mreže trgovine drogom.
Smatra se bliskim papi Franji, a prije dvije godine je doveo papu u Marseille na kratku posjetu.
Iako govori arapski, jedan potencijalni nedostatak je to što ne govori tečno italijanski.
Charles Maung Bo
(Izvor: Vatican Pool/Getty iMages)
Porijeklo: Mjanmar
Godine: 76
Još jedan azijski kardinal s jakim kvalifikacijama za papinstvo, Bo je odrastao u velikoj porodici koju je odgajala njegova majka u zemlji u kojoj samo 1,3% stanovništva čine katolici.
Rođen u sjevernoj regiji Sagaing, kardinal Bo je svjedočio sukobu koji je razorio Mjanmar.
Vodio je azijske biskupe dva mandata i smatra se bliskim papi Franji, koji ga je imenovao prvim mjanmarskim kardinalom, a 2017. godine postao je prvi papa koji je posjetio tu zemlju.
Javno je progovorio o nevolji Rohingya muslimana koji su bili prisiljeni pobjeći od vojske u državi Rakhine, te je rekao da Mjanmar treba slaviti svoju raznolikost.
Michael Czerny
(Izvor: ANGELO CARCONI/EPA-EFE/REX/Shutterstock)
Porijeklo: Kanada
Godine: 78
Kardinala Czernyja imenovao je kardinalom papa Franjo i, kao i on, član je Isusovačkog reda, vodeće organizacije Katoličke crkve poznate po svom humanitarnom i misijskom radu širom svijeta.
Iako je rođen u bivšoj Čehoslovačkoj, njegova porodica se preselila u Kanadu kada je imao dvije godine.
Radio je širom Latinske Amerike i Afrike, gdje je osnovao Afričku isusovačku mrežu za pomoć oboljelima od AIDS-a i predavao u Keniji.
Czerny je popularan među progresivnim krugovima u Crkvi i smatra se bliskim papi Franji. Trenutno je na čelu Vatikanske dikasterije za promoviranje integralnog ljudskog razvoja.
Tokom perioda pred konklavu, upozorio je na pozive za "jedinstvo" od strane tradicionalističkih kardinala, sugerirajući da ono što oni zapravo žele jeste "povratak" reformi koje je uveo papa Franjo.
Iako je snažan kandidat, čini se da kardinali neće odabrati drugog isusovca za papu u nizu.
federalna.ba/BBC