Književnost o Srebrenici, književnost o genocidu - Knjige krika i tišina

Rat u našoj zemlji nužno je uticao i na umjetnost, posebno na književnost, na stvaranje drugačijih narativa  i pojavu novih književnih imena. Brojnost objavljenih djela o ratu, ratnim dešavanjima i stradanjima zahtijeva  i njihovu stručnu, književno-teorijsku i estetičku valorizaciju. Poseban segment naše ratne književnosti čine djela, u prozi i stihu, o dešavanjima u Srebrenici, u gradu koji je proglašen zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija, u gradu u kojem je počinjen genocid. Naša akademska, naučna zajednica već se uveliko bavi vrednovanjem, analizama i klasifikacijom književnih djela nastalih nakon rata devedesetih. Jedno od prvih djela je poema Melike Salihbeg Bosnawi – „Srebrenica je zvijezda padalica“, iz 2000.godine. Književnica Nura Bazdulj-Hubijar objavila je knjigu „Kad je bio juli“; Džemaludin Latić napisao je „Srebrenički inferno – pismo Danteu Aligijeriju iz Bosne“; Mirsad Mustafić autor je knjiga „Sjećanje na Srebrenicu“, „Daleko je, sine, Srebrenica“, „Krvava šamija“, „Posljednji vapaj enklave“ i „Rastanak u Potočarima“; Kadir Habibović objavio je „Život protiv smrti“, Isnam Taljić „Roman o Srebrenici“; Mehmedalija Bektić objavio je dvije zbirke poezije „“Dječak iz pakla Srebrenice“ i „Moj san o babi“; Fuad Kovač „Očev zagrlja – priče o Srebrenici“; Emir Bektić napisao je „Kad osvaneš sam“; Dževa Avdić „Moj osmijeh je moja osveta“, „Crvena jakna sa kapuljačom“ djelo je autora Jasmina Jusufa Jusufovića; Zumber Muratović „Srebrenica je vrisak do neba“ ... A, jedan poseban glas, glas koji je bio jedina medijska veza enklave sa svijetom i koji se posljednji javio iz Srebrenice – bio je glas Nihada Nine Ćatića. Osim što je  opkoljenoj Srebrenici uređivao novine Srebrenički glas, Nino Ćatić pisao je i poeziju ... Na slobodnu teritoriju preko Crvenog križa stigle su njegove pjesme, a njega još tražimo u bespućima Bosne. Hasan Nuhanović objavio je dvije knjige o svom iskustvu Srebrenice – „Zbijeg“ i „Pod zastavom UN-a“, a Hariz Halilović objavio je knjigu zapisa, eseja, polemika i sjećanja „Kako opisati Srebrenicu“. Posljednja objavljena knjiga, roman-dnevnik o Srebrenici je „Ja, haški svjedok“. Svjedočenje je to dugogodišnjeg najpoznatijeg i najautentičnijeg  haškog svjedoka o genocidu u Srebrenici zaštićenog svjedoka suda u Hagu. 25 godina poslije svjedok više nije zaštićen, ime mu je Nedžad Avdić. O Srebrenici, o genocidu, o majkama Srebrenice pisali su Marko Vešović, Ferida Duraković, Abdulah Sidran, Faruk Šehić, Mile Stojić, Adisa Bašić, Mirzana Pašić – Kodrić, Almir Zalihić, Enes Kišević ... Uz prozna i poetska djela o ratu i genocidu o Srebrenici, pojavilo se i jedno dramsko ostvarenje - drama Almira Bašovića – „Priviđenja iz srebrenog vijeka“ – tekst koji je svoju praizvedbu imao u Narodnom pozorištu Sarajevo, 2003.godine.

Sve nas je obilježilo iskustvo Srebrenice i svi moramo imati stav o tome, svi moramo znati šta smo radili 11.jula 1995.godine. To je naše zajedničko iskustvo koje smo dužni prenositi novim generacijama. I u tom smjeru bi umjetnost i književnost morale ići, iako je teško odrediti kada će ta naša zajednička trauma postati nešto što nije više živa rana. Jer, to još jeste živa rana i zato književnost još uvijek ne može transponirati i na odgovarajući način ponuditi slike te tragedije, svega onoga što je vodilo do te tragedije i svega onoga što se desilo nakon te tragedije. U ovoj emisiji pokušali smo dati kratak pregled dijela onoga što je napisano o ratu i genocidu u Srebrenici. Teško je spomenuti imena svih autora i autorica koji su pisali o ovoj teškoj temi. Neka djela su se prirodno izdvojila po svojoj autentičnosti, po težini emocije koju nose, po tome što su vrlo uspjeli pokušaji izricanja neizrecivog. Zato treba i dalje, usprkos svemu govoriti, pisati ... govoriti Srebrenicu!

**

U emisiji učestvuju van.profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost i formacije nauke Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Ajla Demiragić i pjesnikinja Amela Mustafić.

Poeziju Nihada Nine Ćatića, Feride Duraković, Šejle Šehabović, Abdulaha Sidrana, Mirzane Pašić-Kodrić, Adise Bašić, Amele Mustafić i Elvedina Nezirovića govore Jasmina Đikoli, Edhem Husić, Amela Mustafić, Haris Etemi i Adisa Bašić.

Inserti – radio-romana „Razglednica iz groba“, Emira Suljagića i „Zbijeg“ Hasana Nuhanovića, te iz radio-drame Almira Bašovića „Priviđenja iz srebrenog vijeka“.

Tonska realizacija – Šerkan Cakić

Autorica – Selma Dizdar

Produkcija – Dokumentarni program Radija Federacije BiH, juli 2021.godine

Foto – Selma Dizdar