Knjiga o Španskom građanskom ratu otkriva skrivenu historiju novinarki
Nova knjiga rasvijetlila je malo poznatu historiju gotovo 200 novinarki iz 29 zemalja koje su izvještavale o Španskom građanskom ratu.
Dok su Ernest Hemingway i Arthur Koestler bili među piscima koji su se proslavili izvještavanjem o ratu, Periodistas extranjeras en la Guerra Civil (Strane novinarke u građanskom ratu) Bernarda Díaza Nostyja na 900 stranica otkriva priču o 183 žene čije je pisanje dalo novi pogled na sukob 1936.-39., različit od muževnih i ratobornih priča o životu na prvoj liniji fronta.
Amerikanka Martha Gellhorn jedna je od rijetkih novinarki čiji je rad na praćenju rata nadaleko poznat.
Žene su bile manje zainteresirane za "macho kompetitivnost nasilja", kaže Nosty, profesor novinarstva na Univerzitetu u Málagi.
Španski građanski rat bio je prvi koji je svjedočio neselektivnom zračnom bombardiranju civila kao oružju, a utjecaj rata na svakodnevni život civila, a ne vojnika, bio je ono na što su se žene fokusirale.
“Smrt nije bila samo na prvoj crti”, kaže Nosty, “nego i u pozadini, pogađajući bespomoćne čija su zaštita i opstanak prvenstveno ovisili o ženama.
“U stradanju staraca, žena i djece ima tihog herojstva, kojeg nema u izvještavanju s fronta. Čak i kad su žene odlazile na front, izvještavale su s humanijeg gledišta o tome kako mladići pate, a ne o bitkama.”
Prema Nostyju, francuska novinarka Hélène Gosset, koja je pisala za L’Oeuvre, rekla je da su žene po prirodi pacifisti i da su djeca koja svakodnevno umiru u bombardiranju “žrtvovana ludilu muškaraca”.
Dok su žene dolazile sa svih strana svijeta, čak iz Kanade i Perua, najviše ih je bilo iz Britanije (40) i SAD-a (35), a slijede ih Francuska (24) i Njemačka (13). Bilo ih je po sedam iz Argentine, Austrije, Italije i Rusije.
“Mnoge su žene bile Židovkinje, mnoge su bile članice komunističke partije, među njima njemački i talijanski prognanici koji su živjeli u Parizu i Londonu i koji su se pridružili ratu u odbrani demokratije i protiv rasizma”, kaže.
Gerda Taro u Parizu, Francuska, 1936. Fotografija: Arhiva Fred Stein/Getty Images
Takav je bio slučaj Gerde Taro, bogate poljske Židovke koja je bila prisiljena pobjeći iz nacističke Njemačke i koja je otišla u Španiju kao fotografkinja zajedno sa svojim partnerom, Endre Ernö Friedmannom, gdje su objavljivali slike pod portmanto imenom Robert Capa.
Taro je poginula u nesreći pred kraj rata kada ju je pregazio republikanski tenk.
Druga je bila Ilse Wolff, austrijska Židovka koja je nakon izvještavanja o ratu otišla u London gdje je radila antinacističke emisije za BBC.
“Vrlo velik udio žena koje su došle imale su fakultetsko obrazovanje i dolazile su iz viših društvenih klasa, nemirne žene koje su željele raskinuti s konvencijama”, kaže Nosty.
Ilse Wolff na kontrolnoj tački u Córdobi tokom Španskog građanskog rata. Fotografija: Archivo General de la Administración (AGA)
Među brojnim engleskim novinarkama bila je i Josie Shercliff, koja je pisala za Daily Herald pod imenom José Shercliff. Potom je postala dopisnica Timesa u Lisabonu, gdje je vjerovatno radila i kao špijun.
Kate Mangan, umjetnica i glumica, otišla je pridružiti se Međunarodnim brigadama, ali je završila u republičkom uredu za štampu u Valenciji. Never More Alive, njeni memoari o vremenu provedenom u Španiji, konačno su objavljeni 2020. s predgovorom historičara građanskog rata Paula Prestona.
U 1930-ima žene su uživale u trenutku veće slobode, kaže Nosty, i jasno su vidjele šta mogu izgubiti ako fašizam prevlada. “Oni su bili ti koji su upozoravali da bi fašizam, ako ne bude poražen u Španiji, mogao izazvati evropski rat”, kaže.
Nije iznenađujuće da je više od 90% novinarki djelovalo u republičkim zonama, koje su bile i dostupnije medijima, ali su imale i modernije poglede na ulogu žene. Većina je također pisala za publikacije ljevice ili lijevog centra.
Međutim, neki su zauzeli frankistički stav da se ratom upravlja iz Moskve. Gertrude Gaffney, na primjer, koja je pisala za Irish Independent, vidjela je Franca kao protuotrov za bezbožnu misiju komunizma.
Dopisnica Reutersa Dora Leonard postala je Francova lična učiteljica engleskog, a emitirala je na engleskom za španski državni radio sve do odlaska u penziju.
federalna.ba/The Guardian