"Klimatskim danom" počinje Bidenova era: Ljudi ispred novca

Klimatska kriza predstavlja "egzistencijalnu prijetnju" svijetu kazao je američki predsjednik Joe Biden otkrivši radikalnu promjenu smjera iz Trumpove ere i zaustavljanjem aktivnosti na fosilnim gorivima na javnim zemljištima, kao i usmjeravanjem američke vlade da započne s punim frontalnim naporima za smanjenje emisije koje zagrijavaju planet.

"Već smo predugo čekali da se suočimo sa klimatskom krizom, ne možemo više čekati", rekao je američki predsjednik potpisujući u srijedu izvršne naredbe. “Vidimo to vlastitim očima, osjećamo to u kostima. Vrijeme je za djelovanje. "

Biden je naložio američkoj vladi da zaustavi i preispita sva bušenja nafte i plina na saveznom zemljištu, eliminira subvencije za fosilna goriva i transformira vladinu ogromnu flotu automobila i kamiona u električna vozila, stoji u širokom novom nizu klimatskih izvršnih naredbi.

"Očajnički nam je potreban jedinstveni nacionalni odgovor na klimatsku krizu, jer kriza zaista postoji", rekao je Biden.

Obećao je da će "pravednost prema okolišu" staviti u središte "svega što radimo" kako bismo pomogli ublažiti nesrazmjerne učinke klimatskih promjena na afričko-američke zajednice u SAD-u, uz promjene politike i finansiranja.

Američki specijalni klimatski izaslanik John Kerry rekao je da zemlja planira objaviti cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine prema pariškom klimatskom sporazumu i prije međunarodnog klimatskog summita kojem će Biden biti domaćin 22. aprila.

Kerry je rekao da su radnici nafilovani "lažnim narativom" o klimatskoj krizi: "Hranili su se mišlju da nekako rješavanje klime oni morati platiti. Ne, to neće biti tako", rekao je, ističući potrebu za rastom radnih mjesta u obnovljivim izvorima energije.

Biden je akcije suočavanja s klimatskim promjenama definirao kao lijek za nezaposlenost uzrokovanu pandemijom, kao i za okoliš.

Dodao je da će milioni dobro plaćenih poslova poteći iz ulaganja u čistu energiju poput sunca i vjetra, kao i mjere energetske učinkovitosti za domove i čišćenje bivših naftnih bušotina.

"To nisu ludi snovi, to su konkretna rješenja koja se mogu poduzeti", rekao je predsjednik SAD-a.

“Nije vrijeme za male mjere, moramo biti odvažni. Riječ je o poslovima, dobro plaćenim poslovima sindikata, to je cjelovit vladin pristup da klimatske promjene stave u središte naše domaće, nacionalne sigurnosti i vanjske politike. Mi to možemo, moramo i učinit ćemo to. "

Niz izvršnih radnji usmjerava Ministarstvo unutarnjih poslova da zaustavi nove zakupe nafte i plina na javnim zemljištima i morskim vodama i pokrene "rigoroznu reviziju svih postojećih zakupa", navedeno je u planskom dokumentu Bijele kuće.

Direktiva otvara put za zabranu svih novih bušenja na saveznom zemljištu, predizborno obećanje koje je dao Biden, a koje su klimatske skupine pohvalile ali i razbjesnile industriju fosilnih goriva. Biden je klimatsku krizu nazvao "egzistencijalnom prijetnjom našeg doba", a Bijela kuća je rekla da će novi izvršni nalozi pomoći SAD-u da postigne cilj da neto emisije stakleničkih plinova budu nulte do 2050. godine.

"Predsjednik Biden i njegova administracija poduzimaju važan korak u pravom smjeru ograničavajući razvoj nafte i plina na saveznim zemljama", rekao je Robert Howarth, profesor ekologije sa Sveučilišta Cornell, koji je dodao da svijet "mora brzo prijeći s fosilnih goriva kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene.“

Jesse Prentice-Dunn, direktor u Centru za zapadne prioritete, dodao je da je „Ukidanje stanke u najmu nafte i plina presudan prvi korak ka reformi namještenog i slomljenog sistema koji predugo stavlja lobiste nafte i plina ispred interesa američkog naroda."

Otprilike četvrtina američkih emisija zagrijavanjem planeta dolazi od proizvodnje fosilnih goriva na javnim zemljištima, a procjenjuje se da bi nacionalna zabrana najma smanjila emisiju ugljika za 280 miliona tona godišnje. Administracija Donalda Trumpa otvorila je bušotine na gotovo svu zemlju u saveznom vlasništvu, što je industrija podržala kao tvorca radnih mjesta, ali su je ekolozi i indijanska plemena osudili.

"Mora postojati tačka ravnoteže: ljudi iznad novca", rekao je Daniel Tso, član Navajo Nationa. "Pozdravljam kraj saveznog zakupa fosilnih goriva i neophodne prelaze u održiviju ekonomiju Navajo Nationa."

Kathleen Sgamma, predsjednica Western Energy Alliance, koja zastupa bušotine nafte i plina u zapadnim državama, rekla je da će njezina skupina na sudu osporiti moratorij. "Ljevica za zaštitu okoliša predvodi dnevni red u Bijeloj kući kad su u pitanju energija i okoliš", rekla je.

Bidenov novi set izvršnih naredbi, koji su ekološke kampanje prozvali "klimatskim danom", jedan je od najširih napora koje je ikad američki predsjednik poduzeo u borbi protiv klimatske krize, nadovezujući se na prošlosedmičnu odluku o ponovnom ulasku u Pariški klimatski sporazum.

Uz pregled javnih površina, administracija Bidena uspostavit će klimu kao "bitan element" američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti, izraditi jači nacionalni cilj smanjenja emisija, nastojati eliminirati subvencije za fosilna goriva i postaviti novi cilj očuvanja 30 % američkog kopna i oceana do 2030. Novi cilj emisija može se predstaviti na međunarodnom klimatskom summitu koji Biden planira za Dan planeta Zemlje, 22. aprila.

Bijela kuća će po prvi put imati ured za domaću klimatsku politiku koji će koordinirati Bidenovu klimatsku agendu zajedno s nacionalnom klimatskom radnom skupinom koja će se sastojati od 21 čelnika vladinih agencija koji će usvojiti pristup "cijele vlade" smanjenju emisija. Izvest će se pregled praksi naučnog integriteta.

Naredbe također uspostavljaju međuagencijsko vijeće za okolišnu pravdu za rješavanje rasnih i ekonomskih nejednakosti pogoršanih klimatskim promjenama i zagađenjem zraka i vode. Biden se nada da će kroz Kongres donijeti paket čiste energije u iznosu od 2 milijarde dolara, te da će na taj način 40% ulaganja biti usmjereno na ugrožene zajednice.

Sve u svemu, klimatski paket snažno je odbacivanje Trumpove administracije, koja je dosljedno stavljala po strani ili ismijavala klimatsku nauku, uništavala politiku osmišljenu za smanjenje emisija i odustala od pariškog klimatskog sporazuma.

"Ovo je najveći pojedinačni dan za klimatske akcije u više od deset godina, a ono što ga čini boljim jest to što su predsjednik Biden i potpredsjednica Harris tek počeli", rekao je Gene Karpinski, predsjednik Lige birača za zaštitu.

federalna.ba/The Guardian