Kijev računa na cijenu krhke nezavisnosti

Rijetki znaju cijenu osporavanja ruskog utjecaja bolje od Viktora Juščenka.

Bivši ukrajinski predsjednik otrovan je otrovnom hemikalijom dok je vodio kampanju 2004. protiv kandidata kojeg je Moskva preferirala. Zatim je vodio proteste protiv namještenih izbora prije nego što je godinu poslije preuzeo dužnost.

Sjedeći u svojoj kući s drvenim okvirima na periferiji Kijeva, Juščenko hvali "snagu nacionalnog duha" kao ključ nezavisnosti Ukrajine. "Danas mogu sa sigurnošću reći da 42 miliona Ukrajinaca govori u jedan glas. A to nam omogućuje da se suočimo s bilo kojim neprijateljem, uključujući Rusiju."

Na njegovom licu još su vidljivi ožiljci nastali uslijed trovanja.

Dan nezavisnosti Ukrajine pada šest mjeseci na dan otkako je Vladimir Putin pokrenuo invaziju sa sjevera, istoka i juga. U to vrijeme, ukrajinska vojska kaže da je ubijeno gotovo 9.000 njihovih pripadnika. UN je potvrdio oko 5.500 smrtnih slučajeva civila.

Dok je malo ko ovdje mogao predvidjeti rat, Juščenko uglavnom krivi ono što on vidi kao historijsku nesposobnost Zapada da se bori protiv ruske agresije: posebno sukob u Gruziji 2008. i aneksiju Krima šest godina kasnije.

Međutim, smatra da je krajnji test Ukrajine promijenio njen položaj u svijetu.

"Danas, kada je više od 50 zemalja izrazilo solidarnost s idejama naše borbe. One pružaju sve vrste podrške - vojnu, finansijsku i humanitarnu."

Stolarstvo sada zauzima većinu vremena bivšeg državnika. Okruženi smo desecima skulptura, a bivši predsjednik govori o svom apsolutnom uvjerenju da Ukrajina može izboriti pobjedu u ovom ratu.

Što više Rusija pokušava uvući Ukrajinu u svoju orbitu, to jači postaje osjećaj nacionalnog identiteta njenih ljudi.

U maloj tvornici na lijevoj obali rijeke Dnjepar u Kijevu, Natalijina tvrtka koja je prije proizvodila hotelske uniforme, sada proizvodi ukrajinske zastave.

Počela je dobijati zahtjeve s vojnih kontrolnih tačaka na početku invazije, sada dobija više od 2500 narudžbi mjesečno - ne samo od vojske, već i od poduzeća.

„Ovo su nam jako drage boje“, kaže uz zujanje šivaćih mašina.

"Svaki Ukrajinac osjeća te boje i mi ih vidimo u svemu - na nebu, u pšenici. To nam daje zadovoljstvo, radost i pozitivne emocije, jer je naš rad koristan."

Šest mjeseci rata, Ukrajina se suočava s nekom neugodnom realnošću.

Nakon sedmica razgovora o tome, ukrajinska planirana protuofanziva na jugu, na okupirani grad Kherson, još se nije ostvarila.

Da, bilo je raketnih napada većeg dometa dublje na teritorij pod kontrolom Rusije, ali ovim ratom sada dominira topništvo duž gotovo statične linije fronta.

Zasad zapadno oružje pomaže Ukrajini da održi tu liniju i osujeti ruske linije opskrbe, ali bit će potrebno nešto seizmičko da se stvari promijene i da Kijev potpuno istjera Rusiju iz Ukrajine.

Stoga se čini da će se ovaj vojni status quo nastaviti, uz sve veću, nezamislivu cijenu za desetke hiljada porodica.

Također - iako ga mnogi smatraju ratnim herojem zemlje, predsjednik Volodymyr Zelensky sada je suočen s kritikama zbog toga kako se pripremao za napad Rusije. Posebno zbog njegove odluke da ne postupi prema upozorenjima iz SAD-a, kada je rekao da bi to izazvalo paniku i oštetilo ukrajinsku privredu.

Još jedan simbol ukrajinskog prkosa nalazi se u redakciji Kyiv Independenta.

Ova stranica s vijestima na engleskom jeziku postavljena je sedmicama prije invazije. Za nekoliko dana broj njihovih pratitelja na mreži prešao je s desetaka hiljada na milione.

"To je Dan nezavisnosti za koji nismo znali da će se dogoditi", kaže glavna urednica Olga Rudenko.

Kyiv Independent opisuje kao glas Ukrajine i svjetski prozor u nju.

"U februaru, kada su stvari bile tako neizvjesne, nismo znali hoće li većina zemlje biti napadnuta ili ćemo biti ubijeni", kaže ona. "Još uvijek biti ovdje, moći slaviti, tako je značajno."

Nedavni dogovor, koji je Ukrajini ponovno omogućio izvoz žitarica preko Crnog mora, ostaje jedini diplomatski napredak u ovom ratu.

Neki to vide kao osnovu za eventualni mirovni sporazum.

To se čini daleko, a Ukrajina je već izgubila kontrolu nad petinom svog teritorija.

Da bi održala svoju nezavisnost, ova će zemlja još neko vrijeme ovisiti o pomoći svijeta.

federalna.ba/BBC