Kanlić za Federalni radio: Odluka Ustavnog suda korak ka ozdravljenju

Razgovarala: Lejla Hodžić

Najveći izazov do sada, kako su to ocijenili stručnjaci društveno‑političkih nauka, stvoreni su usvajanjem entitetskih zakona u Narodnoj skupštini, a kojim se derogira pravni sistem BiH. Prije nekoliko dana Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim zakone Narodne skupštine. Van snage Ustavni sud stavio je Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a te druge odluke i zaključke Narodne skupštine donesene nakon presude Miloradu Dodiku. O značaju odluka Ustavnog suda, političkoj situaciji i sjednici Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BiH, s Edom Kanlićem iz Transparency International BiH razgovara je Lejla Hodžić.

Politička situacija u Bosni i Hercegovini mjesecima izaziva tjeskobu i nemir građana, od kojih oni mlađi s različitim profesijama i zanimanjima i dalje napuštaju ovu zemlju u potrazi za mirnijim, sretnijim životima. Razlog tome su stalne političke akrobacije aktuelnih političara koje drže napetim gotovo sve one koji žive u BiH.

Konfliktne izjave, zaplitanje u ustavni i pravosudni poredak, zaustavljanje usvajanja zakonskih rješenja za građane, ali i potrebne na putu BiH ka Evropskoj uniji, zapravo je ono što oslikava stanje. Ima li izlaza iz ove agonije koju proizvode političari na štetu svih?

„Ono što imamo na sceni jeste ta stalna agonija, koja, rekao bih, traje godinama i nije nešto što je svojstveno samo ovih nekoliko proteklih mjeseci. Ono što jeste specifično u ovoj situaciji jeste da smo ovaj put otišli predaleko, tako da je pravna sigurnost dovedena u pitanje. Neki su čak govorili o ovoj krizi ne samo kao o političkoj već kao i sigurnosnoj. Ono što je dobro jeste da vidimo da se stvari polako rješavaju, u smislu barem ovog pravnog dijela, tako da imamo odluke od Ustavnog suda BiH od prošle sedmice kojima su poništene odluke Narodne skupštine RS-a, a koje su dovodile u pitanje pravni poredak Bosne i Hercegovine. Među tim odlukama su one o radu institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji RS-a, ali i Zakon o stranim agentima kojima se targetiralo civilno društvo i mediji koji se finansiraju ili dobijaju bilo kakvu vrstu podrške iz inostranstva. Veoma je važno da smo došli do ovog koraka da je Ustavni sud donio ovakvu odluku, čime se poništavaju odluke koje su imale za cilj i sužavanje prostora za kritične glasove koji dolaze ne samo iz civilnog društva nego i iz opozicije, s obzirom na to da znamo da smo u proteklom periodu imali i fizičke i verbalne napade na predstavnike opozicije i članove njihovih porodica. Ovo je prvi korak ka ozdravljenju. I svakako se nadam da će i druge institucije koje su uključene u sve procese biti osnažene ovom odlukom Ustavnog suda, prevashodno mislim na pravosudne institucije koje bi trebale biti van političke kontrole i političkih uticaja, a negdje evo proces usvajanja novog zakona o VSTV-u pokazuje nam koliko je strankama važan taj politički uticaj nad radom pravosudnih institucija“, kaže Kanlić.

Postoje brojne političke opcije koje navode da su demokratske. Međutim, u tim demokratijama izuzetno je mnogo korumpiranih aktivnosti, koje zapravo provode ljudi, u svim sferama života. S obzirom na sve, kako i ko bi trebao stvarati ambijent bez korupcije?

„Svi imamo svoju ulogu u društvu kad se radi o donošenju antikorupcijskih politika, ali još važnije u njihovoj primjeni. Ako govorimo o političkim strankama, iako one u načelu jesu prodemokratski orjentisane, upitno je ustvari koliko postoji demokratije. I dovoljno je nekad pogledati samo osnivačke dokumente, poput statuta stranaka, pa da vidimo da ne postoji demokratija u svim aspektima rada stranaka. Tako da je upitno koliko se članovi pitaju za neke strateški važne odluke. Imamo antikorupcijski okvir koji nije završen, i to nam govori zahtjev Evropske komisije zapravo šta mi sve moramo udariti kako bismo ostvarili neki minimum pravnog okvira, institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije. Ono što definitivno sada nedostaje jeste donošenje važnih zakona za reformu Pravosuđa, prevashodno Zakon o Visokom sudskom tužilačkom vijeću te Zakon o Sudu BiH. Moram napomenuti da ovo što sada imamo u proceduri po pitanju Zakona o Sudu BiH nije ono što je Evropska unija tražila od nas“, naglašava Kanlić.

Nedavno je, naprimjer, objavljeno da je tužiteljica više puta uhvaćena na djelima zloupotrebe, smanjivana je plata, na izvjestan način je kažnjavana, to jest suspendovalo ju je Visoko sudsko i tužilačko vijeće, ali je ponavljala nedozvoljene radnje. Kakvu to sliku ili poruku šalje?

„To nam prvo govori o mehanizmima disciplinske odgovornosti koje postoje u zakonu o VSTV-u. Oni jesu nedovoljni. Oni su do sada bili prilično netransparentni jer javnost nije mogla uvijek biti uključena i pratiti svaki korak u okviru disciplinskog postupka od prijave do donošenja odluke. I to je nešto na šta mi ukazujemo sada prilikom donošenja novog zakona o VSTV-u. Itekako treba poraditi na jačanju mjera integriteta i onih koji se tiču disciplinske odgovornosti tako što ćemo prvo otvoriti postupak, jer često smo imali i odluke gdje se jedan sudija ili tužilac kažnjava zbog određenog prekršaja, a da to javnost ne zna jer se objavljuju samo njeni ili njegovi inicijali. Tu se pozivalo na zaštitu ličnih podataka, tako da je javnost bila uskraćena čak za ime i prezime osobe koja je sankcionisana. Sve su to važni elementi zakona o VSTV-u kojim bi se sada trebali baviti s obzirom na to da je zakon u proceduri. Ali bojim se da informacije koje dobijamo i od zastupnika i od delegata jesu da jedino što sada zanima političke stranke zapravo sastav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, po kom osnovu će se članovi birati. Ono što i dalje dominira jeste etnički kriterij u odnosu na stručnost kandidata koji bi trebali doći na tu poziciju“, navodi Kanlić.

Na sjednicu Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira, koja će biti održana 3. i 4. juna, pozvane su političke vođe da se obrate ambasadorima PIK-a, a neki su to predstavili sastankom stranaka Trojke, opozicije iz RS-a i HDZ-a, bez SNSD-a. Nije li to izvjestan pokušaj ponovo međunarodnih predstavnika da potaknu rješavanje stanja blokade u državi?

“Predstavnici medjunarodne zajednice koji su prisutni u BiH i prate provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma imaju priliku razgovarati i tumačiti, ali i procjenjivati situaciju u nekom proteklom periodu. Ali ne treba imati prevelika očekivanja od takvih sastanaka jer često su samo informativni i ne donose se uvijek važne odluke na takvim sastancima, ali definitivno jesu prilika da vidimo kakav je to puls u najvažnijim političkim centrima, evropskim i prekookeanskim, koji će nam pokazati šta možemo očekivati na međunarodnom planu kada je u Bosna i Hercegovina u pitanju. Svi očekuju da će se na ovom sastanku dotaći i ovog njemačko-francuskog non-papera, koji se često spominjao proteklih dana i koji pokazuje da postoje različite inicijative i razgovori između dvije najveće države, članice Evropske unije, kako pristupiti trenutno političkoj krizi u našoj zemlji. Ali, kažem, treba svaku priliku iskoristiti da napomenemo da sva politička rješenja prevashodno treba tražiti u Bosni i Hercegovini, a da ono što možemo očekivati od Vijeća za implementaciju mira i naših međunarodnih partnera jeste podrška tim procesima. Često imamo primjedbe lokalnih političkih aktera koji govore da se previše međunarodna zajednica, previše ili premalo, zavisi s koje tačke gledamo, miješta u situaciju u BiH, da svojim odlukama doprinosi političkim tenzijama, a ono što ne vidimo jeste preuzimanje domaće odgovornosti i donošenje nekih odluka koje bi zapravo dovele do toga da nam jednog dana taj OHR i ne treba. Ono što je važno reći jeste da ćemo vidjeti koje su to ključne poruke međunarodnih aktera. Vjerovatno će svima biti zanimljivo da čuju stav predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na to da još uvijek nije dokraja jasan stav nove američke administracije kako će se postaviti prema trenutnoj krizi u BiH“, ističe Edo Kanlić iz Transparency International BiH.