Kanalska mreža Semberije bez vode nakon što je Drina promijenila tok
Rijeka Drina promijenila je tok. Kanalska mreža Semberije ostala je bez vode. Ugroženi su i poljoprivredni usjevi kojima je ovo bio jedini vid navodnjavanja u sušnom periodu. Hitnim mjerama proteklih se dana radilo na preusmjeravanju vode iz rijeke Drine u kanalsku mrežu Semberije.
Nivo Drine je nezapamćeno nizak. Najniži u posljednjih 70 godina. Pri tome Drina mijenja svoj tok, a proteklih je dana njeno korito u dužini od 4 kilometra ostalo bez vode. Ugrožen je sistem funkcionisanja kanalske mreže Drina-Dašnica, ali i brojne obradive površine kojima je to bio izvor navodnjavanja.
„Ona je nekih 100 metara otišla od starog korita, mi ćemo je vratiti u staro korito i obezbijediti dovoljne količine vode na našu ustavnu građevinu u Janji, odakle se voda distribuira u kanalsku mrežu, ali i povećava nivo i podzemnih voda“, objašnjava Miroslav Milovanović, direktor JU Vode RS-a.
Kako ističe Dragan Sarić, predstavnik kompanije Higra, koja je izvođač radova, nivo vode u podzemlju je pao, a desile su ove vrućine, tako da je nastala elementarna nepogoda: „Intervencija se svodi na to da se uvede dio vode rijeke Drine u napušteno korito, a radovi već traju desetak dana“.
„Mi ove aktivnosti finansiramo iz postojećih ugovora izgradnje projekata sistema za navodnjavanje, gdje imamo rezervu od 5%. 600.000 KM je ukupna rezerva, a mi ćemo platiti koliko bude potrebno u okviru tog budžeta“, navodi Stefan Mitrović, direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata.
Kanalska mreža na području Semberije stvara preduslove za navodnjavanje 20.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Sistemi za navodnjavanje će biti pušteni u pogon u naredna 24 časa.
„Ovi radovi nam omogućavaju samo navodnjavanje na sistemima za navodnjavanje, poboljšavaju kompletnu hidrološku sliku Semberije i područja pod poljoprivrednom proizvodnjom - omogućiće i poboljštati stanje usjeva na nekih 20.000 hektara“, precizira Milan Gavrić, pomoćnik ministra za vodoprivredu RS-a.
Proizvođač Mićo Živić dodaje kako se ovo pokazalo i kao velika ušteda za poljoprivrednika: „Tek za ovo nekoliko dana koliko sistem nije radio - pokazalo se koliko je značajan. Mi imamo inicijative za proširenje i nadamo se da će ih Vlada usvojiti“.
U Semberiji do prije nekoliko godina nije bilo niti jednog hektara obradivih površina pod sistemima za navodnjavanje. Danas, sistem je zasnovan na oko 3.000 hektara.
federalna.ba