Kamo ide novac prikupljen od indirektnih poreza?
Rastu prihodi u državnoj kasi. Rekordni, pohvalili su se iz nadležnih institucija. Prikupljeno je čak 11 milijardi i 541 milion maraka od indirektnih poreza. Bila bi to dobra vijest da je ne prate sumnje i stara pitanja - kako će novac biti potrošen? Jer, od prikupljanja, odavno je veći problem - raspodjela.
11 i po milijardi maraka - rekordan iznos prikupljen kroz Upravu za indirektno oporezivanje BiH. Mnogo novca za jednu državu gdje skoro 50 posto stanovništva živi na rubu siromaštva. Novac prikupljen od građana, građanima bi se trebao i vratiti kroz ulaganja, subvencije, infrastrukturu: gradnju autoputeva i cesta. Dakle, sve ono čega i nemamo mnogo.
Osim za plate državnih službenika, građani ne znaju kamo odlazi njihov novac. Ulaganja su minimalna. Infrastruktura decenijama nije mijenjana. U Evropi smo među zemljama koje imaju najmanje kilometara autoputa. Prikupljena putarina za izgradnju autoputeva u posljednjih 15 godina je 3 milijarde i 882 miliona maraka. Ako se prihodi od poreza svake godine povećavaju, zašto isto ne prate ulaganja. Odgovor kao i uvijek - politika. Nema dogovora, pa ni metodologije preraspodjele novca već se dijeli na osnovu dogovora državnog i entitetskih ministara finansija.
„Način na koji se raspodjeljuje nije objektiviziran - on je rezultanta, da tako kažem, političkih snaga. On bi se mogao objektivizirati, taj način raspodjele bi trebao biti rezultat neke jednostavne formule koja se može vrlo lako osmisliti, ali očito da to ne odgovara RS-u i da onda oni kroz određene političke pritiske uzimaju veći dio kolača nego što bi im objektivno trebao pripasti“, objašnjava Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Svaku od stavki treba da prati posebna metodologija raspodjele. Tako se novac od putarina dijeli po dogovoru Federaciji BiH 59 posto, Republici Srpskoj 39 posto i Distriktu Brčko 2 posto. Problem nastaje kada porastu apetiti. Ko ima moć, može i da vrši pritisak i diktira uslove. Po principu - ako nije po mom, ne može nikako i državni ministar finansija mjesecima je stopirao usvajanje budžeta. Uslovljavao upravo novcem od akciza. 800 miliona maraka vrijednih uslovljavanja, pa se spominjao i kao dio koalicionog dogovora. Kojeg očito nema jer su milioni blokirani.
„Na posebnom podračunu Jedinstvenog računa akumulirao se iznos od 290 miliona KM neraspoređenih prihoda. Posljednja sjednica Upravnog odbora UIO-a održana je u Banjoj Luci 02.12.2024. godine i tom prilikom Upravni odbor nije postigao saglasnost za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva“.
Nova metodologija podjele, koju je radio MMF, nepovoljna je za RS pa je i ne prihvataju. Novac od njih, međutim, ne odbijaju, osim ako nije planirano više za Federaciju. U tom slučaju pokreće se provjerena metoda blokada.
„Imaćemo ove godine dobit Centralne banke od 480 miliona koji je enorman, od kojih 40% se automatski uplaćuje u budžet BiH, tako da ta prihodovna strana budžeta je dobra, ali ona je trebala biti usmjerena na reforme koje moramo sprovesti kako bismo se približili EU-u, a ne na kriminal i kupovanje političke lojalnosti“, kaže NS-ov državni zastupnik Predrag Kojović.
Ili kupovanje zgrade kumovima. Novac, ako i ode dalje od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, nađe način da se njoj vrati. Ako ništa bar kroz kupovinu nove zgrade od 100 miliona maraka. Tako je građanima jasno gdje je jedan dio njihovog novca završio.
federalna.ba