Kalezić: Beograd i Moskva žele Crnu Goru pretvoriti u nešto nalik RS-u

U drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori ide aktualni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Jakov Milatović iz Pokret Evropa.

O očekivanjima, preliminarnim rezultatima, prvim reakcijama u Dnevniku 3 govorio je Danilo Kalezić s Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.

Kaže da je razultat današnjih izbora, kad je u pitanju poredak, za njega bio očekivan, ali nije bila očekivana razlika između drugog i trećeg kandidata - Jakova Milatovića i kandidata Demokratskog fronta Andrije Mandića. Mandić je, napominje, ostvario rezultat kakav je postigao i na predsjedničkim izborima 2008. Nije osvojio nijedan dodatni glas uprkos skupoj i dobro koordinisanoj kampanji, potpomognutoj mahom iz Beograda, ističe Kalezić. Dodaje kako je Đukanovićev rezultat koji procenat viši od predviđanja anketa javnog mnijenja.

Izlaznost u sredinama naseljenim pretežno manjinskim narodima, Plavu, Gusinju, Rožajama i sjeveroistoku Crne Gore bila je niska i to je okolnost na koju Đukanović može računati u drugom krugu, smatra Kalezić.

“To je rezervoar glasova na koje Đukanović može računati, kao i na glasove Draginje Vuksanović-Stanković, koja je osvojila oko tri procenta. Neizvjesno je kakav će biti ishod sljedećeg kruga, ali brojka od 120.000 glasova Mila Đukanovića, čija partija po prvi put na izborima nastupa iz opozicije je vrlo respektabilan rezultat koji je, sigurno, iznenadio i najoptimističnije u DPS-u”, kaže Kalezić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se trenutno nalazi u ozbiljnoj političkoj krizi i institucionalnom kolapsu. Ovi izbori samo su uvod u parlamentarne izbore koji će se desiti 11. juna, i ishod ovih izbora će dati prednost određenim političkim grupama ili subjektima, uoči parlamentarnih.

“Teško je reći kako će izgledati Crna Gora nakon 2. aprila. Ukoliko Milatović pobijedi, očekuje se jačanje prosrpskog i proruskog utjecaja u Crnoj Gori, koji je već vrlo izražen kroz Vladu CG. Pobjeda Milatovića značila bi jačanje Srbije i Rusije na političke procese u Crnoj Gori i to je ono što zabrinjava ne samo domaću već i međunarodnu javnost”, ocjenjuje Kalezić.

Poručuje kako ovi izbori mogu odrediti ishod parlamentarnih, koji će, podcrtava, suštinski odrediti put Crne Gore: da li će ona nastaviti tamo gdje je stala 2020, u svom dinamičnom razvoju eurointegracija, ili će ličiti na manji bh. entitet Republika Srpska.

“Namjera je ljudi iz Beograda i Moskve da Crnu Goru pretvore u nešto nalik Republici Srpskoj, jednu izolovanu tvorevinu koja bi imala obrise državnosti, ali koja bi zapravo bila forma bez ikakve suštine. Upravo Milorad Dodik i politička struktura oko njega, kao i dijelovi crkve vrlo srdačno pozdravljaju i podržavaju Jakova Milatovića. On je, na neki način, kandidat tog dijela tog društva”, zaključio je Kalezić.

federalna.ba