Kakvi će biti budući odnosi naše zemlje i Ruske Federacije?
Šta će potez članova Predsjedništva BiH značiti za buduće odnose naše zemlje i Ruske Federacije? Pitanja su to otvorena nakon posjete Sergeja Lavrova i njegovih javno upućenih stavova da revizija Dejtonskog mirovnog sporazuma za Rusiju nije prihvatljiva opcija.
Sve učestalija međunarodna inicijativa o potrebi izmjena Dejtonskog sporazuma unijela je nemir i u RS-u i kod njihovog najvažnijeg svjetskog partnera - Rusije.
“Ljudi iz Bidenove ekipe već se nalaze u BiH, već su posjetili Banju Luku, i vidi se ta reakcija Dodika koja je vrlo neprimjrena, a ta nervoza pokazuje tu njegovu nemoć i pokazuje naznake da on mora ići jer sa takvim ljudima neće biti moguće napraviti promjene u BiH”, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.
Kako Dodik, tako i Rusija - ne žele izmjene Dejtonskog sporazuma već samo iz njega izbaciti visokog predstavnika, a dejtonsku državu prepustiti trojici nacionalnih lidera, koji su svojim politikama doveli BiH na ivicu raspada.
“Njima odgovara ovakvo stanje, ovakvo neregulisano stanje zato što u tom slučaju Dodik i dalje može da bude neprikosnoveni gospodar RS, a Rusija može u takvoj situaciji da u ovom dijelu regiona vrši svoj uticaj i preko Srbije i preko RS-a”, ističe Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.
A Denis Čarkadžić Magistar evropskih integracija i istraživač portala Istinomjer podsjeća: “Ovo jeste odgovor Moskve na ono na čemu insistira EU, SAD. Ali ja moram tu podvući jednu stvar. Dakle, ono na čemu oni insistiraju, mi smo se i obavezali ugovornim odnosnom prije svega sa EU, da ćemo na tom putu raditi reforme”.
Lavrov je nijemo posmatrao negiranja države koje je demonstrirao Dodik, pa je zaslužio reakciju državnih institucija, stav je analitičara. Da su Komšić i Džaferović održali sastanak sa šefom ruske diplomatije, to bi značilo legitimiranje i legaliziranje stavova protivnih Ustavu i zakonima BiH.
“Smatram da je krajnje vrijeme bilo da se postave crvene linije kada je u pitanju poštovanje države BiH kao takve”, dodaje Čarkadžić.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je do susreta trebalo doći: “Oni su trebali da se sastanu sa Lavrovom i da mu u lice kažu i ukažu na sve te propuste. S druge strane, ovako je još jedanput potvrđena slika djelovanja Predsjedništva BiH kao raštimanog orkestra”.
Usklađeni politički stavovi Lavrova i Dodika samo su dodatno podijelili ionako polariziranu političku scenu i učvrstili odnose Moskve i Banje Luke, ali i Beograda, jer taj trougao na isti način vidi budućnost BiH. Onu u kojoj je neprikosnoveni vladar RS-a Milorad Dodik, a RS država u državi, bez NATO-a.
“Članstvo u NATO-u zacrtano je potpisom Dejtonskog sporazuma, znači - evroatlantsko usmjerenje BiH, i o sudbini NATO-a neće odlučivati ni Milorad Dodik ni neko drugi. Znači o sudbini BiH i članstvu u NATO-u je već odlučeno. A tu glavnu riječ na kraju daje američki predsjednik u saradnji sa ruskim”, napominje Bećirović.
federalna.ba