Kako su neandertalci sahranjivali svoje bližnje

Naučnici su došli do dokaza kojima se potvrđuje da pogrebna praksa nije jedinstvena za ljudsku vrstu, i da su i neandertalci imali rituale vezane za smrt bližnjih.

Ostaci dvogodišnjeg neandertalca koji je umro prije oko 41.000 godina pažljivo su položeni u grob prekriven svježom zemljom, zaključuje se u studiji.

Kostur djeteta otkriven je 1973. godine na jugozapadu Francuske. Istraživači su sada ponovo pregledali ostatke i, posjetivši prvobitno mjesto iskopavanja, uspjeli da osvijetle detalje. 

Mnogi dokazi o praksama sahranjivanja neandertalaca potiču iz istraživanja započetih početkom 20. vijeka, i tada se sa skepsom gledalo na tvrdnje o navodnim mjestima sahranjivanja.

Jedno od najpoznatijih francuskih nalazišta ostataka neandertalaca Ferrassie, sastoji se od velike i duboke pećine, uz koju su dva kamena skloništa, iz kojih su pronađeni skeleti sedam neandertalaca – dobi od sedam mjeseci do 45 godina.

Uočeno je da su kod djeteta, nazvanog „La Ferrassie 8", pronađeni odlično očuvani zubi.

Paleoantropolog Antoine Balzeau iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja i njegove kolege pregledali su materijal prikupljen početkom 1970-ih, otkrivajući 47 novih kostiju, koje pripadaju dječaku a koje ranije nisu bile potpuno identifikovane.

Tim se takođe vratio na lokaciju Ferrassie. Iako nisu uspjeli da pronađu još kostiju dječaka, uspjeli su da reinterpretiraju način na koji su ostaci i povezane životinjske kosti raspoređeni u zemlji.

Utvrdili su da je dječak „La Ferrassie 8" ležao kako bi počivao u sloju koji je napravljen u smjeru koji je drugačiji od pravca okolnih sedimenata – tako da je djetetova glava bila uzdignuta. 

Dalje, utvrđeno je da su ostaci djeteta bolje očuvani od kostiju bizona i drugih biljojeda koje su pronađene u blizini – što sugeriše da je ta osoba brzo i, s obzirom na orijentaciju, sahranjena prema određenom planu.

federalna.ba/Daily Mail