'Kako spasiti mrtvog prijatelja' najbolji dokumentarac 23. MFF-a
Film "Kako spasiti mrtvog prijatelja", redateljice Marusye Syroechkovskaye iz Rusije, odlukom žirija osvojio je Grand Prix 23. Mediteran Film Festivala (MFF), koji se proteklih pet dana održavao u Širokom Brijegu.
U konkurenciji kratkog dokumentarnog filma nagradu MFF Best Short dobio je film "Ne možeš me automatizirati", redateljice Katarine Jazbec iz Slovenije, dok je publika najboljim proglasila film "Babajanja", hrvatskog redatelja Ante Zlatka Stolice, priopćeno je iz MFF-a.
Žiri u sastavu Mateja Valentinčič, Yevhen Stepanenko i Dragan Nikolić u svom obrazloženju naveo je kako je film "Kako spasiti mrtvog prijatelja" intenzivna ljubavna priča, ali i priča o ovisnosti o heroinu, koja na suptilan način pokazuje ne samo psihološki već i društveni kontekst u kome je nastajala.
"To je besprijekorno napravljen dokumentarac u kojem su redateljica i njezin tim vrlo precizno i učinkovito iskoristili sva raspoloživa sredstva filma i montaže kako bi ispričali vrlo osobnu i tragičnu priču koja, unatoč onome što se događa u modernoj Rusiji, precizno dočarava globalnu refleksiju na želju da se živi u svojoj stvarnosti, čak i ako nas ta stvarnost vodi u smrt", navedeno je u odluci.
Žiri je dodijelio i dva posebna priznanja - filmu "Pomirenje", redateljice Marije Zidar iz Slovenije, te filmu "Rovovi", francuskog redatelja Loupa Bureaua.
Naveli su kako film "Pomirenje" na prvi pogled izgleda kao priča o albanskoj krvnoj osveti, ali zapravo je dubinska studija patrijarhalnog društva i njegovih etičkih vrijednosti između tradicije, vjere i modernosti u postsocijalističkoj tranziciji.
"Mikrokozmos intimne obiteljske tragedije koju medijatori, predstavnici raznih društvenih institucija sa svojim vlastitim agendama pokušavaju smiriti, odražava politiku suvremenih globalnih sukoba", navodi žiri.
Svedenim i upečatljivim vizualnim pristupom film "Rovovi" vodi gledatelja iznutra u rat i sukob koji danas sve više prerasta u globalnu katastrofu. Gledatelj je uvučen direktno u rovove ukrajinskih snaga koje čine obični ljudi, momci i žene, koji bi mogli biti negdje drugdje i živjeti normalnim životom, ali su morali napustiti svoju svakodnevnicu da bi obranili svoju zemlju.
"Izuzetan prikaz, izravno iz utrobe, svega onoga što su na početku sukoba u Ukrajini proživljavali njeni obični građani, a što ovih dana prerasta u sve veću i veću tragediju", stoji u obrazloženju.
Žiri za kratkometražni dokumentarni film, u sastavu Ivan Živković Žika, Hillel Rate i Iva Kraljević, odlučio je da MFF Best Short u kategoriji kratkometražnog dokumentarnog filma pripadne ostvarenju "Ne možeš me automatizirati", redateljice Katarine Jazbec iz Slovenije.
Kako su naveli u odluci, kroz svoj film redateljica je stvorila cijeli jedan svijet korištenjem različitih elemenata zvuka i slike.
"Njezin ženski pogled na kompleksne i jedinstvene grupe muškaraca je vidljiv u svakom kadru filma. S nježnošću i poštovanjem redateljica donosi uzbudljive muške figure i proizvodi film s jedinstvenim i dosljednim glasom", naveo je žiri.
Posebno priznanje pripalo je i filmu "Pjesme", grčke redateljice Jenny Tsiropoulou, koja, koristeći jedinstven pogled i znatiželju, kombinira fizičke i duhovne elemente na dirljiv način i uspijeva prikazati kompleksan portret lika koji pobuđuje suosjećanje i poštovanje u isto vrijeme.
Na ceremoniji zatvaranja prikazani su kratki dokumentarni film "S vremena na vrijeme", te kratki igrani film "Ono naše", koji su nastali na filmskoj radionici MFF School.
"Cijelu godinu slagali smo ovaj filmski mozaik i mislim da smo napravili dobar posao. Moje je samo da ovo 23. izdanje Mediteran Film Festivala proglasim zatvorenim i nadam se da će se ova priča nastaviti", kazao je direktor Festivala Tomislav Topić.
Na ovogodišnjem MFF-u prikazano je 20 filmova u konkurenciji. Prikazano je 45 filmova, nekoliko svjetskih i festivalskih premijera. Nakon svečane dodjele nagrada, 23. MFF zatvoren je projekcijom dokumentarnog film "Moonage Daydream" o velikom umjetniku Davidu Bowieju.
federalna.ba/Fena