Kako opisati Srebrenicu – Hariz Halilović

**

Dobro je čitati ... o zlu koje „izmiče svim usporedbama i svim metaforama, a tako je ljudsko“ i kako bismo uvidjeli i spoznali mogućnosti i ljepote novoga boljega i ugodnijeg života

**

„Previše boli. Premalo riječi. Previše imena. Premalo vremena. Previše mezara. Srebrenica se ne može opisati.“ – Hariz Halilović

**

Prof.dr.Hariz Halilović socijalni je antropolog u Centru za globalna istraživanja na RMIT University u Melburnu, Australija. Objavio je na desetine publicističkih tekstova u raznim medijima (BH Dani, Peščanik, e-novine, Oslobođenje, Slobodna Bosna, Danas, Al Jazeera Balkans, The Green Left Review, Open Democrasy, Transitions Online, Pogrom). No, prvi i najvažniji fokus istraživanja prof.Halilovića je politički motivirano nasilje, prisilne migracije i translokalni kulturni identiteti. Knjiga „Mjesta bola“ u izdanju Berghahn Booksa: Oxford – New York, imala je dva izdanja, 2013-e i 2015.godine i na prestižnom natječaju „The Prose Awards“, u Americi, u kategoriji arheologije i antropologije osvojila je drugo mjesto. Hariz Halilović zapažen je i kao autor fikcije i esejistike – njegova priča „A Bad dream“ nagrađena je prvom nagradom  na natječaju „The Australian National Writers Award“, 2001.godine; a esej „A Dream to End the Nightmare of Srebrenica“ politički magazin Transitions Online proglasio je najboljim esejom za 2011.godinu. Knjigu zapisa, eseja, polemika i sjećanja „Kako opisati Srebrenicu“ Hariza Halilovića objavila je Izdavačka kuća Buybook 2017.godine, u biblioteci „Memorija“.

**

O knjizi - Nit koja se provlači kroz sve Halilovićeve tekstove o Srebrenici je – poštovanje. Poštovanje prema temi, razumijevanje ljudske cijene i obima, uvid u dubinu gubitka koji je pretrpjela zajednica kojoj Halilović pripada. To je poštovanje nekoga ko je kada piše u stanju prizvati imena, likove, zanimanja, hobije – s lakoćom koja je donekle šokantna, kao da ih uzima za ruku i dovodi pred čitaoca – drugim riječima, pokazati ljudsku dimenziju i ljudsko lice anonimnih posmrtnih ostataka za kojima se još uvijek traga po pustopoljinama istočne Bosne. Jer, u to nema sumnje, oni su njegova jedina domovina - Emir Suljagić

**

O knjizi - Ova knjiga je značajna zato što je piše čovjek koji ima dva diskursa. Rođen u Srebrenici, završio je u prijedorskom logoru. S druge strane, Hariz Halilović je antropolog. Dakle, on ima dva diskursa – jedan naučni, a drugi je diskurs neposrednog sudionika genocida u zapadnoj Bosni, u Prijedoru. Knjiga nije ni strogo naučna, kao ni potpuno dokumentaristička nego upravo spaja ta dva diskursa – kazao je književnik Faruk Šehić o knjizi „Kako opisati Srebrenicu“.

**

O knjizi - U uvodu ove knjige naslova Srebrenica kao najveća bosanska tabu(t) tema, Halilović daje ključ kako čitati njegovu knjigu, ali i kako se suočiti sa Srebrenicom, kako govoriti i pisati o toposu koji je nadišao vlastitu geografiju i postao planetarnim pitanjem o domašajima ljudskog zla, ljudske žrtve i ljudske boli nakon tolikih "nikada više" ubijanja i rata. O šutnji o Srebrenici ovdje nema riječi, jer šutnja je njezin metafizički okvir, nabrekla šutnja od boli i ona šutnja što stoji na početku i na kraju svakoga čovjekova života kao utješna tajna transcendencije ili kao bezdan ništavila. Kao stalni sinkronijski motiv, i onda kada njegovi tekstovi nisu polemični, izbija autorova budnost nad svojim govorom i pisanjem te govorom i pisanjima drugih, njegova autokritičnost i kritičnost da raskrinka govore i pisanja o Srebrenici koji nisu ni moralno dobri ni historiografski ispravni. Odatle proizlazi nekoliko Halilovićevih primarnih ciljeva ... Halilovićevi tekstovi su zbir različitih žanrova. Prevladavaju eseji sjećanjā i dokumentaristički eseji. A u polemici autor ne želi biti ni hladan ni grub, nego se uživljava u poziciju drugoga i nastoji pokazati da mu nije stalo da drugu stranu "pobijedi" i razobliči u neispravnosti, nego da se dogodi barem uzajamno poštivanje i uvažavanje razlika, ako već ne može ostvariti epistemološki altruizam i ekumena suosjećanja kao nužna sastavnica i polemičkog dijaloga ... O velikoj i nikada dorečenoj temi ljudske patnje i ljudskoga zla Halilović piše jednostavno, ali nikada banalno, nego trezveno i ozbiljno. Njegovi su tekstovi nepretenciozni, bez viška informacija, ali faktografski opskrbljeni i poetični ... Kako opisati Srebrenicu? – knjiga je koja ostavlja da ovo njezino naslovno i glavno pitanje nema konačnog odgovora, nego da odsjeva pred našim očima kao spomen i opomena, da odjekuje u ušima barem onih koji se nisu ujarmili u sluganstvo ni rasprodali savjest. Ona je vrijedan putokaz kako se osobno suočiti s toposom koji neće određivati samo budućnost onih koji su na bilo koji način vezani za Srebrenicu – nevinih i vinih, žrtava i zločinaca, indiferentnih i profitera – nego je univerzalni antropološki fenomen, pitanje odgovornosti čovjeka kao čovjeka. Halilović ovom knjigom ni sebe niti ikoga ne oslobađa od najtežega straha i najvažnije obveze – od odgovornosti za moguću buduću Srebrenicu, zapravo od mogućnosti zla koje izmiče svim usporedbama i svim metaforama, a tako je ljudsko, kao ni od mogućnosti i nužnosti novoga života, bogata i sretna, i to baš na razvalinama zavičaja uz Drinu i na pokidanim starim odnosima, bilo stvarno ili na posve drugom kraju svijeta. – Ivan Šarčević

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Izvor / foto – Selma Dizdar