Kako naći najbolja i najefikasnija rješenja za problem zagađenog zraka

“Pričajmo o zraku: Zajedno za kvalitetniji zrak u BiH” tema je okruglog stola koji je danas okupio predstavnike civilnog društva i različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o uzrocima zagađenja zraka, ali i mogućim rješenjima.

Okrugli stol organizirali su Ambasada Kraljevine Švedske u BiH i Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo.

Ambasadorica Švedske u BiH Johanna Stromquist smatra da je izuzetno važno razgovarati o problemu zagađenja zraka, jer većina velikih gradova u BiH ima zagađen zrak, posebno tokom zimskog perioda.

 - Postoje rješenja i danas se želimo fokusirati na ta rješenja. Smanjenje zagađenja zraka pomaže čuvanju javnog novca, unapređenju ekonomije i stvaranju tzv. ”zelenih poslova”, razvoju turizma, a Švedska će u tome pomoći - kazala je ambasadorica.

Direktorica CPCD-a Aida Daguda je podsjetila da se već 20 godina zalažu za učešće civilnog društva u rješavanju važnih društvenih problema, a jedan od tih problema je zagađenje okoliša. Smatra da je kompleksno pitanje zagađenja zraka u BiH i zaslužuje intenzivnu saradnju.

Ukazala je na važnost edkuacije građana, podizanju svijesti o ekologiji i čistom zraku, ali, kako je naglasila, najvažnija je politička volja kako bi se problemi riješili.

Kada se govori o zagađenom zraku, predsjednik Zelenog kluba i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović kaže da je dvostruko frustriran – kao građanin koji trpi posljedice toga i kao političar zbog neefikasnosti bh. političkog sistema da se uhvati u koštac sa tim problemom, kao i malog broja političara koje ova tema uopšte zanima.

- Mi koji smo okupljeni u Zeleni klub radimo na tome da proširimo broj donosilaca odluka kojima je zdravlje prije svega, a onda i ekologija (dekarbonizacija) vrlo važna tema. Ovo je integrativni faktor bh.društva, jer okupljanje na ekološkim temama je priča koja ne poznaje ni etničke grupe, ni entitete, pa i državne granice. Bavljenje ovim temama može biti mjesto dodira, pozicije i opozicije, lijevih i desnih, entiteta – kazao je Magazinović.

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstva i ekologije i potpredsjednica Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić zahvalila je Kraljevini Švedskoj koja pruža nesebičnu pomoć u izradi zakonskih regulativa, podzakonskih akata i strateških dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine.

Navela je da je u entitetu RS raspoređeno sedam mjernih stanica za praćenje kvalitete zraka, koje su u mreži hidrometeoroloških stanica. Dio projekta bila je i edukacija ekoloških inspekcija o temi “Kako djelovati na terenu”, ali i izrada softvera koj će pratiti kvalitet zraka za kompletan teritorij entiteta RS.

Mjerne stanice, navela je Golić, postavljenje su i u mjestima gdje su termoelektrane: Ugljevik, Gacko, Stanari, Rafinerije Brod. Postrojenje je osavremenila TE Stanari, odnosno, ugradila je najnovije prečistaće zraka i više nije zagađivač. I TE Ugljevik je završio projekt odsumporavanja - dograđen je sistem i, kako je Golić rekla, možemo kazati da će to biti jedna od najčistijih termoelektrana.

Problem je, kaže, sa TE Gacko, ali cilj je uraditi kompletan remont, da se zamijene filteri.

- Termoenergetski objekti u BiH imaju rok da do 2027.godine izvrše totalnu rekontrukciju i da se prilagode svim evropskim standardima, onako kako je energetska zajednica od nas zatražila. Preuzeli smo tu obavezu i moramo se po tim obavezama i ponašati. Moramo učiniti sve da narod ne trpi – istakla je Golić.
 
Smatra da kada gasifikacija uđe u svaki dom u BiH, vjerovatno će i problemi sa zagađenjem zraka biti svedeni na najmanju moguću mjeru.

Problem zagađenja zraka je dugogodišnji, a Vlada Kantona Sarajevo je to prepoznala i poduzela je određene mjere, realizirala i investirala u brojne projekte.

U tom smislu je premijer KS Edin Forto kazao da je jako važno suočiti se sa problemom, a ne da se “gura pod tepih” jer je, po njegovim riječima, ključna politička volja i opredijeljenost za dugogodišnje projekte i problem se jedino tako može riješiti.

Kao primjer, naveo je grad Ljubljanu koja je 25 godina konstantno investirala u sektor ekologije, ali na kraju su dobili željene rezultate.

Za proces dekarbonizacije u BiH potrebna su ogromna finansijska sredstva, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika je voditelj tima za izradu tematske oblasti “Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija", a u okviru je izrade Strategije okoliša u BiH sa akcionim planom. Njena finalizacija je u toku.

- U oblasti kvalitete zraka definirani su operativni ciljevi, očekivani ishodi i konkretne mjere koje se tiču smanjenja emisije prije svega iz kućnih ložišta, gdje su predvidjeli poboljšanje kvaliteta energenata, kao i kućnih ložišta, peći i kotlova. Tu su i mjere koje se tiču smanjenja emisije zagađujućih čestica iz saobraćaja kao i velikih industrijski postrojenja - kazao je Husika.

Mjere su, pojasnio je, zamjena postojećih peći i kotlova sa novim, koji su efikasniji, zabrana korištenja uglja sa velikim udjelom sumpora, u oblasti saobraćaja su pooticaji za veći udio električnih auta, za nemotorizirani saobraćaj, a u oblasti industrije primjena izdavanja boljih okolinskih dozvola.

U toku je procjena troškova implementacije Strategije, a, na primjer, u oblasti kvalitete zraka, klimatske promjene i energija, bilo bi potrebno više od tri milijarde KM u periodu od 10 godina. Za taj period to nije veliki iznos i tu treba računati i na međunarodne fondove.

Učesnici okruglog stola očekuju da svi zajedno: stručnjaci, predstavnici civilnog društva, svi nivoi vlasti imati volje i snage da nađu najbolja i najefikasnija rješenja za problem zagađenog zraka i kako bi građani u BiH konačno 'prodisali' punim plućima.

federalna.ba/Fena