Kako je tekao državnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine?
Kako je tekao državnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine? Historija svjedoči zbog kojih vrijednosti je Bosna i Hercegovina opstala kao državno-pravna i politička činjenica na Balkanu.
Bosna kao geopolitički prostor i teritorijalno-administrativna politička činjenica svoj identitet afirmira još 949. Prikliještena između velikih imperija Bizanta i Franačke, uspjela je izgraditi svoju samostalnost te postati moćna kraljevina i jedno vrijeme najveća država na Balkanu.
Profesor emeritus Enver Imamović podsjeća kako je u Bosni za vrijeme Kulina bana bilo obilje svega te kako se zato se danas i kaže ‘za Kulina bana i dobrijeh dana’: “I zaista, Bosna je bila izrazito bogata i šumama i žitom, a onda da ne kažem vosak - na hiljade tona voska, a posebno rude”.
Ipak, interesi Ugarske, pape i Bizantije često su razjedinjavali bosanske velikaše, što je 1463. dovelo do lake osmanske okupacije Bosne. Osmanlije su kroz Bosanski ejalet očuvali teritorijalno-administrativni okvir Bosne. 1878. godine, na Berlinskom kongresu, Austrougarska monarhija dobija mandat da okupira Bosnu i zavede red, no 1908. uslijedila je aneksija, a uvodi se i novo okupacijsko ime za ovaj prostor - Bosna i Hercegovina.
“Aneksija je dovela do tog da je Austorugarska monarhija morala odrediti kakav je status Bosne i Hercegovine unutar carevine i već 1909. projektiran je statut BiH, jedna vrsta ustava Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 1910., a koji je predviđao da Bosna i hercegovina predstavlja corpus separatum unutar carevine”, riječi su prof. dr. Muhameda Filipovića.
Ipak, ZAVNOBiH se smatra odsudnim momentom u cjelokupnoj našoj historiji. Još u vrijeme Drugog svjetskog rata u Jajcu je donesena deklaracija kojom se nakon 480 godina vraća državnost Bosne i Hercegovine.
“Bosna i Hercegovina je zbratimljena domovina Srba, Hrvata, Bošnjaka i drugih koji u njoj žive i slobodna domovina, u kojoj će biti osigurana ravnopravnost njenih građana i naroda”, ističe Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva RBiH.
Iako su krvavom agresijom na BiH 1992. Srbija i Hrvatska pokušali jednom je razdijeliti, do tog nije došlo.
“Sva carstva koja su napadala BiH - Rimsko, Papinska država, Osmansko carstvo, Austrougarska, Kraljevina jugoslavija, FNRj, SFRJ - sve je propalo, a Bosna je opstala i ostat će do sudnjega dana, tako kažu umni i pametni ljudi”, poručuje na kraju Irfan Ajanović, bivši potpredsjednik Skupštine SFRJ.
federalna.ba