Kako izgleda život u Afganistanu nakon odlaska trupa SAD-a

Američke i NATO trupe konačno se nakon 20 godina rata povlače iz Afganistana Talibani, koje su porazili, brzo zauzimaju teritorij širom zemlje.

Kako je rat promijenio Afganistan i što slijedi pogledajte u analizi BBC-ja

Da li su se talibani vratili?

Talibani - fundamentalistička islamistička milicija - bili su prisiljeni otići s vlasti kada su snage pod vodstvom SAD-a napale 2001. Demokratski predsjednički izbori i novi ustav su uspostavljeni, no talibani su počeli svoju dugu pobunu, postupno vraćajući snagu i privlačeći više američkih i NATO snaga u sukob.

Sada, dok SAD povlače svoje posljednje trupe, skupina zauzima mnoge okruge, ponovno namećući strogi oblik šerijatskog zakona.

Afganistanski ogranak BBC-ja potvrdio je situaciju u cijeloj zemlji 12. jula - provjeravajući koja su područja bila pod kontrolom talibana ili vlade.

Ko ima kontrolu u Afganistanu?

Područja označena kao osporavana su mjesta na kojima se događaju borbe ili su talibani snažno prisutni u dijelovima okruga.

Situacija na terenu je fluidna, a ograničeni pristup nekim dijelovima zemlje otežava provjeru izvještaja, ali jasno je da talibani bilježe značajan dobitak. Smatra se da oni sada kontroliraju oko trećinu zemlje.

Koliko je osoba poginulo od 2001.?

U dvadeset godina borbi poginulo je na hiljade boraca s obje strane u Afganistanu i preko granice u susjednom Pakistanu. Civili su također zahvaćeni sukobom - ginući u koalicijskim zračnim napadima i ciljanim napadima talibana.

Broj ubijenih civila u prva tri mjeseca 2021. bio je "znatno veći" nego prije godinu dana, što su Ujedinjeni narodi pripisali upotrebi improviziranih eksplozivnih naprava - IED - i ciljanim ubistvima.

Žene i djeca čine 43% civilnih žrtava u Afganistanu 2020. godine.

Koliko ljudi je izbjeglo tokom sukoba?

Godine sukoba prisilile su milione ljudi da napuste svoje domove, neki su utočište pronašli u susjednim zemljama dok drugi azil traže negdje dalje. Mnogi su ostali raseljeni i beskućnici unutar Afganistana, zajedno s milionima onih koji se suočavaju s teškim uslovima života i glađu.

Prošle je godine zbog sukoba raseljeno više od 400 000 ljudi. Od 2012. godine oko pet miliona ljudi izbjeglo je i nije se moglo vratiti kući. Prema UN-ovoj agenciji za ljudska prava, Afganistan je po broju raseljenih treća na svijetu.

Pandemija koronavirusa dodatno je opteretila afganistanske nacionalne resurse, a zaključavanja i ograničenja kretanja utjecala su na sposobnost mnogih ljudi da zarade novac - posebno u ruralnim područjima.

Prema Uredu UN-a za humanitarna pitanja, više od 30% stanovništva suočava se s hitnom krizom kada je u pitanju opskrba hranom.

Da li djevojčice sada smiju ići u školu?

Pad talibanskog režima omogućio je neke značajne promjene i napredak u pogledu ženskih prava i obrazovanja. Davne 1999. godine nije bilo nijedne djevojčice upisane u srednju školu, a samo je njih 9.000 bilo u osnovnim školama.

Do 2003. godine 2,4 miliona djevojčica pohađalo je školu. Ta je brojka sada oko 3,5 miliona, a otprilike trećina studenata na javnim i privatnim univerzitetima su žene.

No prema dječjoj dobrotvornoj organizaciji Unicef, još uvijek je više od 3,7 miliona djece izvan škole, a 60% njih su djevojčice. Djeca u školu ne idu uglavnom zbog kontinuiranog sukoba i nedostatka adekvatnih nastavnih kapaciteta i učiteljica.

Talibani kažu da se više ne protive obrazovanju djevojčica, ali prema podacima Human Rights Watcha vrlo mali broj talibanskih dužnosnika u područjima koja kontroliraju zapravo omogućava djevojčicama da nakon puberteta pohađaju školu.

Više mogućnosti za žene

Žene također sudjeluju u javnom životu, obnašaju političke funkcije i traže poslovne mogućnosti. Više od 1.000 afganistanskih žena pokrenulo je vlastiti posao do 2019. - sve aktivnosti koje bi bile zabranjene pod talibanima.

Ustav sada nalaže da žene trebaju zauzimati najmanje 27% mjesta u donjem domu parlamenta, a trenutno od 249 mjesta u parlamentu 69 zauzimaju žene.

Na koje se još načine život promijenio?

Pristup mobilnim telefonima i Internetu raste, unatoč mnogim drugim infrastrukturnim problemima u cijeloj zemlji.

Više od 8,6 miliona ljudi - oko 22% populacije - imalo je pristup internetu u januaru 2021. godine, a milioni njih su korisnici društvenih mreža. Korištenje mobitela također nastavlja rasti - oko 68% ljudi sada posjeduju mobitel. No prema UN-u, sporadični prekidi mobilne usluge i dalje utječu na komunikaciju.

Online Afganistan

Afganistan i bankovni računi

Mnogi ljudi u Afganistanu nemaju bankovni račun - oko 80% odraslih, što je više od prosjeka u zemljama s niskim primanjima. Uz sigurnosne probleme, Svjetska banka tvrdi da je to uglavnom zbog vjerskih i kulturnih uvjerenja, nedostatka povjerenja u finansijski sektor i niske stope finansijske pismenosti.

Međutim, banka očekuje da će novi projekti pomoći udvostručiti postotak punoljetnih Afganistanaca koji posjeduju bankovne račune u sljedećih pet godina.

U glavnom gradu Kabulu, gdje se tradicionalne adobe kuće nižu uz obronke, gradski se obzor promijenio tokom posljednjih 20 godina, a podignute su i skupine visokih zgrada.

Kabul je iskusio brzu urbanizaciju u godinama nakon pada talibana, dok su se ljudi doseljavali iz ruralnih okruga gdje su se borbe nastavljale, a Afganistanci koji su izbjegli talibane devedesetih vratili su se kući iz Pakistana i Irana.

Opijum kao centralni dio ruralne ekonomije

Afganistan je i dalje najveći svjetski proizvođač opijata, a britanski dužnosnici procjenjuju da oko 95% heroina koji stiže u Veliku Britaniju potiče iz Afganistana.

Prema podacima UN-a, uzgoj maka u Afganistanu značajno se povećao u posljednjih 20 godina, a samo 12 od 34 provincije u zemlji ga ne uzgaja.

Uzalud su ciljani programi iskorjenjivanja i poticaj za poljoprivrednike da pređu na usjeve poput šipaka ili šafrana.

Iako su talibani 2001. godine provodili kratkotrajnu zabranu uzgajanja maka, to je ipak postao višemilionski izvor prihoda. Uzgajivači maka često su prisiljeni militantima plaćati porez na zaradu.

Politička nestabilnost, nesigurnost i premalo mogućnosti za zaposlenje smatraju se glavnim pokretačima povećane proizvodnje maka.

federalna.ba/BBC