Kako iskoristiti EU fondove u BiH

Bosna i Hercegovina, kada se radi o povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova, učestvuje ispod 15 posto u odnosu na raspoloživu koncentraciju novca. Uslijed slabosti u administrativnim kapacitetima i efikasnosti mehanizma koordinacije između različitih nivoa vlasti, Bosna i Hercegovina trenutno propušta prilike da u potpunosti iskoristi mogućosti finansiranja Evropske unije.

Evropska unija je najveći pojedinačni donator u BiH. Od 1996. godine uložila je više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte. Trenutno su bespovratna sredstva dostupna kroz nekoliko instrumenata. Ipak, značajan dio sredstava ostaje neiskorišten. Neiskorištenost tih fondova problematizirao je Johan Satler (Johan Sattler), šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini u momentu kada je BiH dobila kandidatski status:

“Kada govorimo o kandidatskom statusu, nema posebnih fondova koji dolaze s tim, ali brojni fondovi su već tu i mi danas u BiH imamo problem s korištenjem postojećih fondova.”

Postoji nekoliko razloga zašto Bosna i Hercegovina ne koristi dovoljno EU fondove u komparaciji, prije svega, sa zemljama regiona, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić:

“Prvi razlog se odnosi na nespremnost institucija. Generalno, vrlo je teško, spram postojećih zakonskih okvira, privući znalce iz te oblasti koji će se baviti pitanjima EU projekata, razumijevajući da im se ne mogu pružiti dobre radne mogućnosti koje imaju u privatnom ili nevladinom sektoru. Drugi se odnosi na kompleksnost sistema bh. institucija. Konkretno, postoji previše barijera i mogućnosti blokada s različitih nivoa vlasti i teško je doći do usaglašavanja stavova u vezi s nekim pitanjima, pa čak i na ona koja se odnose na EU projekte i povlačenje sredstava iz EU fondova. Treći razlog se odnosi na činjenicu da uvijek imamo te godišnje prepreke u vidu neusvajanja budžeta, posebno državnog, to uvijek koči određene razvojne EU projekte i neke druge međunarodne projekte, te otežava komunikaciju s kreditorima uključujući i EU.”

Prema riječima Jasmina Hasića, vanrednog profesora međunarodnih odnosa na Univerzitetu SSST u Sarajevu, ako za primjer uzmemo Republiku Hrvatsku, u periodu prije ulaska u EU, procenat iskorištenosti je bio ispod 50 %:

“U Bosni i Hercegovini se mora generirati velika zaliha kvalitetnih projekata i osnažiti cijeli jedan sistem lobiranja, koji je svrsishodan za lokaciju sredstava unutar neke poslovne zajednice i organa državne uprave, ali posebno onih organa u čijem je primarnom interesovanju djelovanje sa EU i drugim partnerima iz EU.” 

Trenutno raspolažemo s najmanjim sredstvima u IPA fondovima dostupnim za BiH, koja iznose oko 45 miliona eura. Kako kaže Hasić,  EU nam jasno poručuje dvije stvari: novca je sve manje jer se on troši negdje drugo i novca neće ni biti za one koji ne znaju šta s njim mogu uraditi na kvalitetan način, a imali su bezbroj prilika da dokažu svoju spremnost i kapacitete za iskorištavanje, a nisu:

“Ako Bosna i Hercegovina u dogledno vrijeme ne bude imala agenciju za praćenje i impementaciju EU fondova, ako u BiH ne postoji nikakva strukturalna politika, koja će dakle upravljati projektima i nadzirati njihovu implementaciju, mi ćemo sve manje i manje imati izgleda naspram zemalja koje su se jako dobro pripremile za ovakav vid povlačenja sredstava, te ćemo imati manje izgleda da povučemo bilo kakva sredstva i bit ćemo onda za nekoliko godina sretni što smo uopće povlačili ovih 10 do 15 %.”    

Već godinama značajni iznosi bespovratnih sredstava ostaju neiskorišteni jer je za mnoge pisanje projekta nepremostiva prepreka. Međutim, ima i izuzetaka. Apliciranje na projekte Maji Mršić iz Bijeljine donijelo je najprije niz mentorskih i savjetodavnih obuka, a potom i njenu samostalnu preduzetničku radnju:

 “To je sasvim jednostavan proces, treba samo pratiti sajtove na kojima se objavljuju javni pozivi i popuniti jedan papir, ako neko ne zna, uvijek ima neko ko će pomoći. Prilika ima ko želi.”

Uviđajući značaj EU fondova te da bi bespovratna sredstva bila što bolje iskorištena, pojedine lokalne zajednice uvele su i obuke za pisanje projekata.

Slaviša Jovanović iz Razvojne agencije Grada Bijeljine:

“Organiziramo obuku za pisanje projekata gdje će naši korisnici u obuci, koja će da traje dva do tri dana, moći da se obuče i da prime nova znanja, da mogu da konkurišu ka međunarodnim institucijama i EU fondovima.”

Bosni i Hercegovini, na svim nivoima vlasti, nedostaje jasna i dosljednja implementacija usvojenih strategija i akcionih planova u brojnim oblastima razvoja, koje su ključne za povlačenje novca iz EU fondova. Od strategija ruralnog razvoja, saobraćaja, preko turizma, nauke i tehnologije, pa do poduzetništva i mladih, sve su to oblasti na kojima još uvijek treba mnogo raditi.