Kako djecu odgojiti uz digitalne medije i umjetnu inteligenciju

Međunarodna konferencija pod nazivom „Pametno korištenje medija – odgoj djece i mladih uz digitalne medije i umjetnu inteligenciju“ ugostila je u Sarajevu 40 istraživača i praktičara koji rade sa djecom i mladima iz oblasti IA akademije i mnogih drugih disciplina. Na konferenciji su razmijenjena iskustva o tome na koji način upotreba umjetne inteligencije treba da bude propitivana u smislu odgoja i obrazovanja djece.

Kako djecu odgojiti uz digitalne medije i umjetnu inteligenciju bio je fokus ove međunarodne konferencije u kojoj su učestvovali domaći i međunarodni stručnjaci iz oblasti medijske pedagogije. Stepan Šantruček iz Odjela za razvojnu saradnju Ambasade Republike Češke:

„Ovaj projekat je podržan kroz projekat tzv. tranzicijske saradnje. BiH je jedna od prioritetnih država gdje realizujemo ovaj projekat tranzicijske saradnje koji je namijenjen na podršku civilnog društva, podršku nezavisnih medija.“

Iz Mediacentra Sarajevo navode da digitalne tehnologije nisu ništa novo. Svakodnevno se koriste i u nastavi, i u odgoju, i u odrastanju. Selma Zulić Šiljak, iz Mediacentra upozorava:

„Nedovoljno ukazujemo na koji način to raditi smisleno i učinkovito.“

Bitno je znati razlikovati pozitivne i negativne strane korištenja digitalnih medija. Pogotovo kada su u pitanju djeca predškolskog uzrasta kojima korištenje savremenih medija treba svesti na najmanju moguću mjeru. Naira Jusufović, psihoterapeut:

„Problem je što, koristeći pametne telefone ili tablete, zapravo samo koriste palčeve. To definitivno utječe na razvoj mozga. Da bi se mozak razvijao, neophodno je da se koristi cijela ruka.“

Dodatni problem je da kod djece sve više opada zainteresovanost za tjelesnu aktivnost. Naira Jusufović upozorava:

„Poražavajuće je da naša djeca uglavnom više vremena provode pred telefonima umjesto da su tjelesno aktivna.“

Jusufović navodi da danas i mladi, i oni stariji, ne mogu pobjeći od tehnologije:

„Kad su u pitanju mladi, naravno da oni trebaju koristiti tehnologiju. Međutim, trebaju je koristiti u istraživačke svrhe, pa, evo, i u svrhu komunikacije. Ono što je zabrinjavajuće je da ta tehnologija većini mladih koristi za zabavu, a to je, zapravo, jedna pasivna vrsta zabave koja, u suštini, ne zadovoljava našu bazičnu potrebu za zabavom. Zato rastu apetiti da se, sve više i više, koristi ta tehnologija umjesto da se ona koristi u ograničenom vremenu.“

Zabava bi, u suštini, trebala biti lična, s prijateljima. Tehnologija bi trebala biti namijenjena za neke druge dobrobiti, kao što su istraživanja te sticanje novih informacija i saznanja koja doprinose razvoju ličnosti.