Kakav je u TK-u položaj djece s invaliditetom?
Na području Tuzlanskog kantona ne postoji precizan registar djece s invaliditetom. Organizirana su uglavnom, u odnosu na vrstu i stepen invaliditeta, u različita udruženja. Najstarija institucija koja ima multidisciplinaran pristup ovoj populaciji je Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju u Tuzli. Najnoviji projekt, namijenjen autističnoj djeci i njihovim porodicama, jeste Centar za autizam, čija se gradnja privodi kraju.
Meris Zukić je jedan od 132 učenika Zavoda za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju Tuzla. Kako kaže, drugi je razrde, pohađa osnovnu školu za djecu s poteškoćama u razvoju - uspio je naučiti pisati i puno više priča sa nastavnicama.
"Mi imamo djelatnosti koje se odnose na pružanje obrazovnih i rehabilitacijskih usluga za djecu osnovne dobi i srednjoškolske dobi, a pružamo i usluge za djecu sa intelektualnim smetnjama. Djeca se usmjeravaju i osposobljavaju da budu krojači i kuhari. Imamo Odjel za dokumentaciju koji ima za cilj pružanje podrške nastavnicima, roditeljima i svima onima kojima je potrebna pomoć pri radu s djecom s poteškoćama u razvoju", objašnjava Selma Hodžić, uposlenica Zavoda za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju Tuzla.
A, zbog specifičnih potreba autistične djece, kojih je u BiH registrirano oko 1.000, u Tuzli bi uskoro trebala biti završena gradnja Centra za autizam, koji bi objedinio sve njihove potrebe.
"Život sa takvim djetetom je pakao, ali ja uvijek kažem ja taj pakao volim, on je moj. Imate situaciju, jako lošu komunikaciju sa medicinom i stručnjacima i ljudima koji bi trebali da nam budu desna ruka u svemu tome. Imamo i tijesnu saradnju sa psihijatrijom koja mora biti okosnica svega toga", kaže Meho Sadiković, predsjednik Udruženja roditelja djece-osoba sa autizmom.
Prava ove kategorije djece i njihovih roditelja regulirana su Zakonom o socijalnoj zaštiti i zaštiti civilnih žrtava rata i porodica sa djecom. No, kao i većina zakona u našoj zemlji, i ovaj ima dosta manjkavosti, naročito kada se radi o konkretnoj finansijskoj pomoći.
"Ostvaruju prava na uvećani dječiji doplatak. Iznos koji dobijaju na osnovu tog prava, naravno, ne može zadovoljiti njihove potrebe - jako je mali, iznosi 50 KM. Ukoliko se ocijene sa 90 ili 100% invalidnosti, ostvaruju pravo na tuđu njegu i ličnu invalidninu", objašnjava Anesa Malkić, socijalna radnica u Zavodu za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju.
Pomoćnik premijera TK-a Admir Hrustanović ističe kako je u toku izmjena nekih dijelova u Zakonu: "Ona već traje u nacrtu oko godinu dana na nivou Federacije. Međutim, mi čekamo zakone s viših nivoa pa da na osnovu toga uredimo i kantonalni zakon".
Osim na osiguranju prava ove kategorije djece, naše društvo bi moralo raditi i na prepoznavanju i angažiranju njihovih mogućnosti i potencijala, poručuju stručnjaci i roditelji djece.
federalna.ba