Kada će i mogu li djeca u BiH učiti jednu verziju rata devedesetih?
Tri konstitutivna naroda u našoj zemlji i tri verzije rata iz devedesetih. Jedna u istoriji, druga u historiji, treća u povijesti. Je li moguće da, bez intervencija iz Evrope, nacionalne politike u BiH ujedine historiju, makar u udžbenicima osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja?
Istorija, povijest, historija, a istina negdje između jezičkih razlika. Vlasti tvrde, u školskim udžbenicima samo činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini, a sadržaj, ipak različit. Svijest o tome pokazao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Najavljuje izjednačavanje različitih planova i programa u entitetima. Iako je njegovo djelovanje moguće, iz RS-a već negoduju. Obrazovanje je u nadležnosti entiteta, stoga ćemo se toga i držati, ističe resorna ministrica Natalija Trivić (US): “Sadašnji NPP i udžbenici ne vrijeđaju nikoga, potpuno su činjenicno napisani. I to je zaista važno što mi držimo do toga, za razliku od FBiH, gdje se nedavno pojavio dodatak udžbeniku historije u jednom od kantona, koji na vrlo neadakvatan način, potpuno na nerealnim i neistinitim temeljima tretira ratna dešavanj u BiH”.
I on je, istina, jednostran. Predstavlja, prema riječima historičarke Melise Forić-Plasto, perspektivu bošnjačkog naroda kao jedine žrtve. Bez obzira na to koliko je situacija u Federaciji komplikovana, jer već 2 godine nedostaje entitetski ministar obrazovanja, i nadležnost obrazovanja pripada kantonima, iz sarajevskog, pozdravljaju ujedinjenje historije.
“Konačno je došlo vrijeme jedne čvrste opredijeljenosti međunarodne zajednice da omogući novim generacijama da pamte svoju prošlost kako dolikuje. Trebalo je proći neko vrijeme da se ustanove presude i da se ustanovi istina”, kazala je ministrica obrazovanja i nauke KS-a Naida Hota- Muminović (NiP).
Iako je Vijeće Evrope prije 22 godine preporučilo moratorij na učenje o posljednjem ratu, kako bi se omogućio zajednički pristup, u oba enteta o njemu se predavalo. A pristup historiji, aktuelna je tema u predizbornoj kampanji, ističe Forić-Plasto: “Na neki način ta retorika bude u izbornoj godini, pred školsku godinu. Dosta populističkih izjava. Naravno, predmet historija se često koristi kao oružje za homogenizaciju nacionalnih grupa, a isto tako za produbljivanje podjela koje već postoje”.
I tako historijom, svjesno ili nesvjesno, već učimo djecu kakvi da budu u budućnosti. Da je kriv onaj drugi. Da nije bila agresija nego građanski sukob, da nije počinjen genocid i da je žrtva samo s jedne strane. I sve dok generacije rođene gotovo 30 godina nakon rata budu imala tri verzije jedne istine, istinsko pomirenje je daleko. Takav stav imaju i međunarodni faktori u našoj zemlji, koji su u konačnici zbog toga i ovdje.
“Pomirenje zahtijeva prihvaćanje i priznavanje činjenica o prošlosti. To je obaveza svih ministarstva obrazovanja i škola u Bosni i Hercegovini. Također, praksa dviju škola pod jednim krovom mora biti prekinuta, a djeci različitih nacionalnosti mora se omogućiti da rade i uče u jednoj učionici”, poručuje Ambasada SAD-a.
“Kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije, zemlja treba da prevaziđe etničku diskriminaciju i podijeljeno obrazovanje, kao i druge prakse segregacije i asimilacije, te uvede sistemska rješenja za osiguranje inkluzivnog kvalitetnog obrazovanja za sve”, saopćeno je iz Delegacije EU-a.
“Pozivamo sve obrazovne vlasti da se ponašaju odgovorno, u najboljem interesu učenika, da bi stvorili okruženje za inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za nove generacije. Ovo je vrlo osjetljiv proces koji mora biti zasnovan na međusobnom razumijevanju i inkluzivnosti”, ističe OSCE.
A, hoće li vladajuće strukture u našoj zemlji imati dovoljno razumijevanja da to shvate i konačno izvrše reviziju udžebenika - teško je unaprijed znati. Posebno što to pitanje više od dvije decenije guraju pod tepih. Zbog toga je izglednije da ćemo jedan udžbenik dobiti tek kada ga Schmidt izvuče iz ladice.
federalna.ba