Kad smo prestali vjerovati struci?
U Bosni i Hercegovini mnogo brže raste broj zaraženih koronavirusom nego broj vakcinisanih građana. Mnogi se preispituju, vakcinisati se ili ne. Koju vakcinu primiti, koja je bolja, a koja je dostupna? Mnogi savjete traže na društevnim mrežama, od prijatelja i slično. A struka, liječnici, vrlo jasni! Vakcina je jedini spas. Istraživali smo - u kojem momentu i kada smo počeli preispitivati preporuke stručnjaka?
Nakon što se tako dugo čekalo da vakcine stignu u Bosnu i Hercegovinu, sada svjedočimo lošem odzivu građana. Mnogobrojni su razlozi. Pitali smo građane imaju li povjerenja u struku:
“Manje je povjerenje u zdravstveni sistem definitivno.”
“Da li da vjerujem, ne znam kako da odgovorim na to pitanje.”
“Ja im svakako vjerujem, a poručila bih i građanima da im vjeruju.”
“To edukovano nije nikako kaže ‘neću, koja vam je vakcina, samo Pfizer’. Niti oni znaju koja je vakcina Pfizer, čija je.”
“Ljudi manje vjeruju, a ja nisam jedna od tih.”
“Ne vjerujem nikako da se dešava korona, ovo je biološki rat.”
Nekad smo bili društvo koje nije propitivalo imunizaciju i riječ struke. Pratio se kalendar imunizacije da bismo vodili normalan život i spriječili razne zaraze i širenje bolesti. Kada smo prestali vjerovati struci?
“Ako vi taj slučaj ostavite ljudima na slobodnu procjenu, rekla-kazala, onda ćemo imati ono kao kad naše domaćice mijenjaju tablete: daj mi tu zelenu, ona je dobra za pritisak, a ja ću tebi crvenu, ona je dobra za stomak. E, tako se sad i o vakcinama razgovara”, ocjenjuje infektolog dr. Bakir Nakaš.
“Mislim da su sredstva informisanja kod naših korisnika koji prate te informacije dovela dijelom i do dezinformacija ili pogrešnog zaključka pa se onda stvara mišljenje da to nije baš dobro primiti, nije preporučljivo jer neko nešto misli”, kaže prim. dr. Braco Kulenović.
Šta je posrijedi: mentalitet bh. društva, neznanje, korupcija i neorganizacija u zdravstvenom sistemu ili pak nešto drugo? Društvene mreže preplavljenje su pozivanjem na pravo, ljudska prava i slobode. Gdje je balans? Pravni stručnjaci preporučuju donosiocima odluka, naročito kriznim štabovima da u slučaju donošenja mjera koja spadaju u oblast ljudskih prava konačnu riječ moraju donositi zakonodavna tijela, odnosno parlamenti.
“Da bi jedna odluka takva opstala, neophodno je da se sačuva balans između s jedne strane javnog interesa, života i zdravlja ljudi i s druge strane individualnih prava i sloboda naših građana. Taj balans će se morati postići. Prejudiciram gdje bi mogao biti problem: to je već situacija u kojoj takvu odluku donosi Krizni štab, to bi bilo potpuno neustavno”, navodi advokat Goran Dragović.
Mediji, doktori, vlast a naročito građani moraju biti svjesni značaja vakcine da bismo se što prije vratili normalnom životu i da bismo prestali brojati umrle od koronavirusa. Kolektivnu odgovornost moramo pokazati jer je za samo 48 h koronavirus ubio 18 osoba.
federalna.ba