Kad i kako do novog Vijeća ministara?

Postupak imenovanja Vijeća ministara BiH, prema propisima, trebao bi biti okončan najkasnije 130 dana od održavanja izbora. Međutim, vrlo često se dešavalo da rokovi budu probijeni, kao što je bio slučaj aktuelnog Vijeća ministara, za čiji je izbor trebalo 14 mjeseci. O željenim pozicijama i mogućnostima već se uveliko govori, a ono što se zasad zna jeste da SNSD želi poziciju ministra vanjskih poslova, a HDZ predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Predsjedništvo BiH, prema proceduri, donosi odluku o imenovanju mandatara za novi saziv Vijeća ministara. Prije toga potrebno je da bude konstituiran Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, koji imenuje i prvo potvrđuje predsjedavajućeg, a zatim ministre i njihove zamjenike. Postupak imenovanja i potvrđivanja treba biti završen najkasnije u roku 22 dana od konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma, koja je zakazana je za 1. decembar. Željka Cvijanović, kao predsjedavajuća Predsjedništva odlučuje kada će na dnevni red sjednice staviti tačku o imenovanju mandatara. Sve dok je predsjedavajuća, a to je narednih osam mjeseci, neće biti moguće formirati Vijeće ministara bez SNSD-a, iako neki politički čelnici tvrde da matematika dopušta da se vlast na državnom nivou formira bez bilo koga.

„Mi imamo čvrst dogovor sa HDZ-om, mi ćemo se zajedno kretati kroz ovo. Ako oni misle da mogu nešto napraviti mimo toga, neka prave. Nikoga ne molimo, niti nas ko treba da moli“, navodi Milorad Dodik.

„Naša pozicija je tu jasna, ako vam valjaju ovi iz opozicije, uzmite ih slobodno“, dodaje Dodik.

Član Predsjedništva Željko Komšić nedavno je izjavio da nije spreman prihvatiti da poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara dobije HDZ, iako bi ovaj put, kao mandatar, sistemom rotacije trebao biti predstavnik hrvatskog naroda. Postoji mogućnost da sarajevske stranke, okupljene oko Trojke, odu u koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om na nivou Bosne i Hercegovine. U tom bi slučaju predsjedavajuća Cvijanović sazvala sjednicu Predsjedništva, a Denis Bećirović bi zajedno s njom glasao za Borjanu Krišto kao mandatara za novi saziv Vijeća ministara u kom ne bi bilo mjesta za SDA i DF. Međutim, tu bi se mogao javiti problem, jer je potpredsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila da ona ne želi u koaliciju u kojoj su SNSD i HDZ.

„Iskreno, vjerujem, iako to ne bilo dobro, da Draganu Čoviću nije ni na kraj pameti da ide u koaliciju sa grupacijom od 8 partija na federalnom i državnom nivou, jer je njemu jasno da, recimo, SDP i Naša stranka ne mogu nikako udovoljiti nekim njegovim uvjetima kao što su izmjene Ustava i Izbornog zakona“, smatra profesor  Slavo Kukić.

Već danima slušamo poruke stranačkih lidera s kim hoće i s kim neće u koaliciju. Iz NiP-a i SDP-a vrlo jasno poručuju „Ne sa SDA“. Ni HDZ 1990, ako uđe u Parlament BiH, neće s Demokratskom frontom, dok se DF još konkretno ne izjašnjava, a na saradnju s ovom strankom mnogi računaju. Tehnički, mnogo toga je moguće, smatra profesor Kukić, ali je drugo pitanje koliko bi to bilo pametno. 

„Moguće je, ruku na srce, pod određenim pretpostavkama čak da se eliminira i HDZ, ne naravno na način da u paketu ide i HDZ i SDA, ali čisto tehnički je moguće, ali stvarno – to bi značilo blokadu države“, dodaje Kukić.

Zasad nije dovoljno jasno koliko u procesu formiranja vlasti iz sjene djeluje međunarodna zajednica. Nedavno je Željko Komšić otkrio da američke diplomate žele eliminirati SDA iz vlasti, gdje god je to izvedivo.