Jordan pokušava da spriječi dalje propadanje zemljišta
Napori da se obnovi sada oštećeno, a nekada plodno zemljište u jordanskoj pustinji rađaju nadu toj zemlji koja je među onima u svijetu s najvećim nedostatkom vode.
Iako je najnoviji izvještaj Ujedinjenih nacija o procjeni stanja zemljišta u svijetu, objavljen u srijedu, upozorio na rastuće razmjere propadanja, organizacije u Jordanu vjeruju da će projekti koji ponovo uvode vegetaciju uz "pametne sisteme" za prikupljanje vode ublažiti uticaj klimatskih promjena i dezertifikacije.
Agencija UN za dezertizaciju kaže da je 40 odsto zemljišta u svijetu degradirano zbog neodrživog načina korištenja zemljišta i vode, loše poljoprivredne prakse, rudarstva, urbanizacije i izgradnje infrastrukture.
Međunarodni centar za poljoprivredna istraživanja u sušnim oblastima saopštio je da degradaciji zemljišta u Jordanu doprinosi i pretjerana eksploataciju vegetacije, prekomjerna ispaša i klimatske promjene.
Jedan od napora za sprečavanje dalje štete je uvođenje četiri domaće biljne vrste na 41 kvadratni kilometar pustinje u rezervatu Sabha, 90 kilometara istočno od jordanske prijestonice Amana, na čemu radi "Inicijativa za sliv i razvoj" (Watershed and Development Initiative - WADI).
"Radimo na vodi, radimo na zelenom pokrivaču i radimo na staništima - od insekata do životinja i svih živih dijelova tog ekosistema", rekla je Deyala Tarawneh, osnivačica WADI. "Opstaje 85 odsto tih biljaka što se smatra veoma visokim procentom, a potrebno ih je zalivati samo jednom, čime se smanjuje i količina vode koja je potrebna za navodnjavanje".
Ali uprkos uspjehu te inicijative, obnova zemljišta u Jordanu i dalje je otežana iz niza razloga, među kojima su da nedostaje parcela dostupnih za obnovu i spremnosti lokalnih zajednica da napuste zemljište najmanje jednu ili dvije kišne sezone bez ispaše, rekla je Mira Haddad, iz Međunarodnog centra za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima (International Center for Agricultural Research in the Dry Areas - ICARDA).
Jordan je jedna od nekoliko zemalja koje se već bore sa posljedicama degradacije u svijetu gdje više od 2,3 milijarde ljudi živi s nedostatkom vode, navodi se u izvještaju UN. Upozoreno je da se očekuju i dodatni poremećaji u snabdijevanju hranom, prisilne migracije i veći pritisak na opstanak vrsta kako klimatske promjene jačaju i nastavlja se loše upravljanje zemljištem. Do 2030. upozorava se da bi 700 miliona ljudi moglo biti raseljeno zbog suše.
"Situacija je nezdrava i svakako nije prihvatljiva", rekao je za Associated press Ibrahim Thiaw, izvršni sekretar agencije UN za dezertifikaciju. "Što više degradirate zemljište, to više emitujete ugljenika i više doprinosite klimatskim promjenama".
Izvještaj UN poziva na finansijsku podršku za jačanje konzervacije i restauracije u zemljama u razvoju. U njemu se navodi da se širenje zaštićenih područja i žarišta očuvanja, bolje upravljanje vodama, pametna poljoprivreda i obnavljanje biodiverziteta mogu podstaći odgovarajućim finansiranjem.
Ako se ove vrste mjera primjene u širem obimu, scenario agencije UN predviđa smanjenje gubitka biodiverziteta i poboljšanje zdravlja zemljišta, sa prednostima koje se posebno osjećaju u sjevernoj i podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi.
Ali također napominje da bi nerad na tome doveo do 2050. godine do degradacije zemljišta na 16 miliona kvadratnih kilometara što je skoro veličina cijelog južnoameričkog kontinenta.
Izvještaj također preporučuje povećanje prava na zemljište za autohtone narode i lokalne zajednice, pozivajući poljoprivrednike da iz ustaljenih običaja i tradicionalnog znanja izvuku lekcije o obnavljanju zemljišta, prilagođavanju usjeva i stočarstvu.
José Gregorio Diaz Mirabal, vođa Kongresa starosjedilaca Organizacije Amazonskog basena - navodi se u saopštenju - rekao je da "pozdravljamo nove saveznike u ovoj borbi, uključujući ekonomske aktere koji su sve više zainteresovani da izbjegnu klimatski rizik, ali moramo jasno da stavimo do znanja da nećemo biti korišcteni za eksploataciju".
"Partnerstvo sa domorodačkim narodima zahtjeva prihvatanje transformativnih promjena", izjavio je on.
Thiaw, izvršni sekretar agencije UN za dezertifikaciju, složio se da treba pojačati podršku projektima restauracije zemljišta: "Poruka iz izvještaja je da degradaciju zemljišta ne uzimate kao smrtni ishod. Može se to riješiti i to je najjeftinije rješenje za klimatsku krizu i gubitak biodiverziteta. Moguće je to učiniti do 2050. godine, što je samo jedna generacija od sada".
Thiaw je rekao da "za to nije potrebna visoka tehnologija, niti doktorat. Restauracija zemljišta je pristupačna i demokratska".
Nekoliko zemalja se, kao Jordan, već se bavi sopstvenim zemljišnim pitanjima, od programa spremnosti za sušu u Meksiku, SAD i Brazilu, do Velikog zelenog zida u 11 zemalja u Africi čiji je cilj obnavljanje 100 miliona hektara degradiranog terena duž Sahela.
federalna.ba/Beta