Jesu li se približili ili udaljili stavovi bh. političara?
Ispraćamo sedmicu ispunjenu posjetama evropskih i američkih zvaničnika. Koliko su uspjeli približiti udaljene stavove bh. političara prvenstveno o Izbornom zakonu, diskutabilno je. Šta možemo očekivati nakon posjeta Angelina Eichhorst, izaslanice Evropske unije, i Matthewa Palmera, specijalnog izaslanika SAD-a za izbornu reformu - ništa novo ili ništa konkretno?
Razgovarali su i međunarodni i američki zvaničnici sa bh. akterima političkih procesa, ali i oni međusobno. Izvjesno je da je pred nama ambis, samo niko ne zna koliko dubok, ocjenjuje akademik Esad Duraković. Blokada institucija traje, ideja suverenosti RS-a sve je glasnija. Za odlučniju akciju još ima vremena: “Sankcije, Dodiku - i Dodiku, ali to nije dovoljno - nego i Vučiću. Iza njegove politike rušilačke, nasrtaja na ustavni poredak zemje stoji Vučić, a na drugoj strani, budimo otvoreni, iza politike Čovićeve, koja je isto negativna za BiH, stoji niko drugi do HDZ, političko rukovodstvo u Hrvatskoj. Kad bi međunarodna zajednica izvršila odgovarajući pritisak, ne znam ni, ja monetarnim fondom ili novcem, kako već, pod uslovom da ostave BiH na miru, Dodik i Čović bi u roku od nekoliko dan otplutali niz vodu”.
“Ne vjerujem da je slučajnost što je prije koji dan Milorad Dodik završio u Zagrebu kod Zorana Milanovića, a Dragan Čović istovremeno kod Aleksandra Vučića. To upućuje na opasnost da ta akcija i ambicije iz prve polovice devedestih, koje su bile u glavama drugih ljudi, ponovo oživljavaju”, tvrdi akademik Slavo Kukić.
Dok susjedi sve više pokazuju pretenzije prema BiH, akademik Kukić smatra da je vrijeme da se sa razgovora prijeđe na akciju: “Izvjesno je da će EU i SAD, ali i Tužiteljstvo BiH morati zaustavljati Milorada Dodika. U protivnom, ako to ne učine pod hitno, dat će mu zeleno svjetlo da može ići korak dalje i, osim Agencije za lijekove, može istu logiku primijeniti i na OSBiH, VSTV i UIO i na mnogim drugim stvarima”.
Akademik Duraković smatra kako u BiH imamo stanje zamrznutog rata: “Nisu ostvareni ratni ciljevi od 1992. godine”.
Situacija nije dobra - dok se razgovara, malo ko je istinski spreman za ustupke.
“Ne bi im odgovaralo zato što bi se u toj situaciji oni sami našli na udaru institucija, s obzirom na to da su većinom oni uključeni u koruptivne radnje i teško da bi se od takvih ljudi moglo očekivati da rade na izmjenama Izbornog zakona ali i nekih drugih pitanja bitnih za ovaj sistem. Meni je neobično da su predstavnici SAD-a i EU-a razgovaraju s članovima političkih partija umjesto da se razgovori o Izbornom zakonu vratio u institucije, tj. u Parlamentarnu skupštinu”, upozorava politolog Darko Kuzmanović.
Međunarodni akteri do sada nisu adekvatno odgovorili na situaciju za koju su, izuzev bh. političara, i sami odgovorni. Vremena je sve manje. Krajnji rok za izmjene Izbornog zakona je šest mjeseci prije izbora. Ponovo je sve na nama. Zato je izvjesno da bi razgovori mogli potrajati. Još je rano prognozirati da li će biti uzaludni.
federalna.ba