Jemen: Prvi komercijalni let nakon šest godina

U Štokhlomu je počela mirovna konferencija za Jemen, što je razlog da se u narednom prilogu podsjetimo na stanje u toj zemlji. Nakon što je zimus naredio prekid podrške vojnim operacijama u Jemenu, američki predsjednik Joe Biden je potvrdio prisustvo njegovih vojnika u toj zemlji, ali bez učešća u borbi.

Mnogi ovaj potez vide kao podstrek nedavno završenom dvomjesečnom primirju koje je dodatno produženo do drugog augusta. Inače, Biden planira narednog mjeseca posjetiti Izrael i Zapadnu obalu, ali i Saudijsku Arabiju s kojom su se odnosi iskomplikovali nakon ubistva novinara Jamala Khashoggija.

No, ipak se radi o realpolitici jer su Zapadu, usljed rata sankcijama sa Rusijom, neophodno potrebni energenti kao što su nafta i gas. S druge strane, nadati se da će krhko primirje u Jemenu zaustaviti sedmogodišnji brutalni rat u toj zemlji.

Dvomjesečno primirje u Jemenu daje da bi ono moglo biti krupan korak ka mirnom rješenju rata u toj siromašnoj zemlji. Specijalni izaslanik UN-a, Hans Grundberg je to rekao kada je potpisano primirje koje su postigli jemenska vlada i koalicija koja je podržava na čelu sa Saudijskom Arabijom, sa Huti pobunjenicima.

Podsjećamo, sporazum obuhvata prekid svih vojnih operacija u Jemenu i van njega, dozvoljava ulazak 18 brodova sa gorivom u luku Hudejda, i dva komercijalna leta sedmično do aerodroma u glavnom gradu Sani prema Jordanu i Egiptu. Ipak, za prvi komercijalni let se čekalo šest sedmica.

“Osjećaj je sjajan! Divna je gesta ponovno otvorenje međunarodnog aerodroma Sana, nakon šest godina. To je dobra inicijativa i ljudi se trebaju početi kretati, u zemlju i van zemlje”, priča putnik Ali Ahmed Qaten.

“Danas, nakon pauze duže od šest godina, aerodrom Sana je primio prvi let Yemen Airwaysa. Avion sa 137 putnika uzletio je sa aerodroma Aman u Jordanu i vratio se sa oko 60 putnika na aerodrom Sana. Nažalost, prvih mjesec i po primirja je prošlo bez letova”, izjavio je Raed Taleb Jabal, zamjenik sekretara uprave za civilnu avijaciju i meteorologiju.

Tako je bilo prošlog mjeseca, a nedavno je primirje produženo do 2. augusta, što mnogima daje nadu za postizanje trajnog mira u Jemenu.

"Primirje u Jemenu traje već dva i po mjeseca. Nešto neviđeno tokom ovog rata, nešto što je izgledalo nezamislivo početkom godine. Strane su nedavno proširile primirje, pod istim uslovima, do 2. augusta. Čestitam stranama na njihovoj liderskoj ulozi i na tome što su poslušali glasove miliona Jemenaca koji su pozivali na predah i na šansu za mir nakon više od sedam godina sukoba", poručio je specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za Jemen Hans Grundberg.

No, do produžetka primirja je došlo i zbog aktivne uloge brojnih zemalja regiona.

„Potvrdio sam podršku Egipta svim nastojanjima da se postigne mir u Jemenu u skladu s jemenskim odrednicama za dijalog i zalivskom incijativom s njenim izvršnim mehanizmom i rezultatima kasnih jemenskih razgovora u Rijadu pod nadzorom Zalivskog vijeća za saradnju i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti. Pozivamo sve strane da u potpunosti provedu uslove ovog sporazuma", istakao je predsjednik Egipta Abdel Fatah el-Sisi.

"Jemen pozitivno podržava nastojanja za postizanje mira u saradnji sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji nikada nisu bili škrti u bilo kakvoj vrsti podrške za okončanje patnje našeg naroda", rekao je predsjednik međunarodno priznatog Predsjedničkog vijeća Rašid al-Alimi.

S druge strane, vođe Huti pobunjenika ističu da se radi o humanitarnom primirju koje su snage predvođene saudijskom koailcijom iskoristile da ojačaju svoje vojne pozicije, no također naglađšavaju da će poštovati primirje.

"Mi smo bili prvi koji su poduzeli ovu inicijativu i bili smo prvi koji su došli u Jordan. Oni su zahtijevali otvaranje jednog puta, ali smo mi umjesto toga otvorili tri jer nam je tako naložilo naše rukovodstvo da pokažemo našem narodu da nam je stalo do očuvanja mira", rekao je vođa vojne komisije huti pobunjenika Jahja al-Razami.

Suprotstavljene strane su primirje iskoristile za razgovore o otvaranju puteva u Taizu i drugim provincijama, no, još uvijek je upitna sloboda kretanja stanovništva.

"Mnoga velika politička pitanja nisu riješena tokom humanitarnog prekida vatre. Svi su se nadali da će se postići dugotrajni mir, ali umjesto toga samo smo dobili produženje primirja", ističe politički analitičar Abdul Karim.

Očito je svima jasno da je produženje prirja došlo iz nužde, a ne stvarne želje. No, skorašnja posjeta američkog predsjednika Saudijskoj Arabiji predstavlja trijumf realpolitike nad moralnim zgražavanjem, jer poslije ruske invazije na Ukrajinu, Bijela kuća smatra neophodnim poboljšati odnose s drugim proizvođačima energije kako bi se nadomjestila ruska nafta i stabiliziralo svjetsko tržište, no činjenica je da je i prije ruskog napada na Ukrajinu, Bidenova administracija intenzivirala saradnju sa Saudijskom Arabijom, posebno u nastojanju da se okonča osmogodišnji rat koji Saudijska Arabija vodi u Jemenu.

U istom svjetlu treba gledati i Sporazum Evropske unije sa Izraelom i Egiptom o kupovini gasa, te je stabilizacija prilika na Srednjem istoku očito prioritet Zapada. Inače, odnosi Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije su veoma pogoršani zbog ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija 2018.

Treba podsjetiti i da se Saudijska Arabija i njeni saveznici bore zajedno sa vlastima u Jemenu protiv Hutija, koje podržava Iran, od marta 2015. godine, oko šest mjeseci nakon što su pobunjenici zauzeli velike dijelove sjevera te države, uključujući i glavni grad, Sanu.

Prema procjenama UN-a, u ratu je stradalo oko 400 hiljada ljudi, a među tim žrtvama je više od 230 hiljada ljudi umrlo zbog gladi i bolesti. Naime, rat je slomio ekonomiju Jemena i osnovne usluge kao što je zdravstvo. 80 posto stanovništva, od oko 30 miliona ljudi, dakle, 24 miliona ljudi je potpuno ovisno od humanitarne pomoći.

federalna.ba