'Potpuno usvojenje je neraskidiva veza ravna krvnom srodstvu'

Posljednje ovosedmično izdanje Rezimea bilo je posvećeno procesu usvajanja djece u Bosni i Hercegovini. O tome smo razgovarali sa Draženkom Osmanspahić iz Centra za socijalni rad KS-a i Sanelom Trivundža iz Centra za socijalni rad Banja Luka.

Trivundža navodi da je jedinstveni registar za usvojenje predviđen izmjenama Porodičnog zakona koji je usvojen i stupa u primjenu od 1. septmebra.

"Trenutno ne postoji jedinstvena baza tako da ja mogu govoriti samo o podacima kada je u pitanju Banja Luka i banjalučki Centar za socijalni rad i nekim statistikama s kojima raspolažemo. Jedinstvena baza će sigurno olakšati proces i nekako uvid u podnesene zahtjeve za usvojenje kao i djecu koja su pravno podobna da budu usvojena."

Kaže da se godišnje realizuje jedno do dva usvojenja.

"Bilo je perioda kada se nije realizovalo nijedno usvojenje tokom godine. Što se tiče broja djece koja su bez roditeljskog staranja, u principu imamo daleko veći broj djece koja su bez adekvatnog roditeljskog staranja. To su u suštini djeca koja su smještena u Dječiji dom ili u hraniteljske porodice i tu postoji značajna razlika. To su djeca koja imaju žive roditelje, ali se ti roditelji ne brinu na odgovarajući način. Zakonska odredba je, bar što se tiče RS-a, da bi dijete bilo podobno da bude usvojeno ono mora biti ili dijete bez roditeljskog staranja, znači da nema žive roditelje ili dijete čiji roditelji su dali saglasnost da njihovo dijete bude usvojeno."

Osmanspahić ističe da ni u FBiH ne postoji jedinstveni registar.

"U Centru za socijalni rad KS-a postoji lista podnositelja zahtjeva iz cijele BiH i cijelog svijeta. Što se tiče djece sa područja KS-a slična je situacija kao u Banjoj Luci. Djeca da bi bila u procesu potpunog usvojenja trebaju ispunjavati uslove. Najveća poteškoća u tome jesu biološki roditelji jer po Porodičnom zakonu FBiH oni trebaju dati svoj pristanak za potpuno usvojenje. Ukoliko nisu živi djeca imaju staratelja, a ukoliko izbjegavaju svoju obavezu u smislu davanja pristanka za potpuno usvojenje u tom slučaju se pokreće postupak radi oduzimanja roditeljskog staranja. Međutim, Porodični zakon FBiH je propisao da u procesu oduzimanja potpunog roditeljskog staranja biološki roditelji opet imaju mogućnost da vrate roditeljskog staranja ako promijene okolnosti življenja. Oduzimanjem roditeljskog staranja ostaje i obaveza izdržavanja djece od bioloških roditelja tako da uvijek imate tu sponu. Što se tiče postupka potpunog usvojenja praksa je pokazala, u najboljem interesu djeteta je kada biološki roditelji daju pristanak za potpuno usvojenje djeteta. Potpuno usvojenje je neraskidiva veza, potpuno usvojenje je ravno krvnom srodstvu. Nepotpuno usvojenje je raskidivo. Potpuno usvojenje djeca su do 10 godina, nepotpuno usvojenje djeca preko 10 godina. U Kantonu Sarajevo je prošle godine usvojeno petero djece. Bilo je perioda kada je bio i manji i veći broj."

Trivundža: Iz godine u godinu imamo porast broja zahtjeva za usvojenje

Trivundža pojašnjava da se zainteresovani par koji želi da usvoji dijete obraća centru za socijalni rad u svom mjestu prebivališta.

"Svi zainteresovani parovi osim matičnom centru za socijalni rad mogu da se obrate i svim ostalim centrima za socijalni rad na području RS-a, ali i FBiH. To je neki prvi korak kako bi se dalje ušlo u proceduru procjene da li ispunjavaju zakonske uslove."

Navodi da do sada nisu imali nijednu situaciju da su neki par negativno ocijenili.

"Daleko je veći broj tih zahtjeva. Mi smo primijetili trend iz godine u godinu porasta broja zahtjeva za usvojenje. U banjalučkom Centru se na godišnjem nivou podnese bar 30-ak. A realizovanih usvojenja bude možda jedno, a nekada nijedno tokom godine. Trenutno imamo sigurno 150 zahtjeva koji pravno ispunjavaju uslove, ali pravno podobne djece za usvajanje u ovom trenutku nemamo."

Osmanspahić kaže da je slična procedura i u KS-u.

"Poteškoća u realizaciji usvojenja su djeca koja ispunjavaju uvjete ali su sa teškoćama u razvoju. Usvojitelji kada imaju informaciju da dijete ima teškoće u razvoju ili neko oboljenje odustaju od zahtjeva usvojenja tog djeteta."

Ističe da potencijalni usvojitelji većinom zahtijevaju bebe, mlađu djecu, zdravu djecu.

"Ima i zahtjeva za djecom sa određenom bojom očiju, kose i ostalo. Stručnom timu to ništa ne znači. Ukoliko podnesete zahtjev da usvojite bebu ili mlađe dijete ne mora značiti, možda usvojite dijete od 4-5 godina."

Govoreći o motivima za usvajanje Trivundža kaže da to nisu uvijek motivi da neko zaista bude roditelj.

"Nekada su motivi da osigurate brigu o sebi kada dođete u pozne godine ili žele da regulišu neki status ili zbog očekivanja okoline, a ne zbog toga što je to njihova istinska, stvarna želja. Tu je posebno važna procjena psihologa i socijalnog radnika."

Osmanspahić: Jako je važno da dijete odrasta sa istinom da je usvojeno

Osmanspahić pojašnjava da je Porodični zakon FBiH propisao da se prije usvojenja dijete smješta u porodicu budućih usvojitelja u periodu od šest mjeseci.

"Stručni tim provjerava praćenje adaptacionog perioda na način da posjećuje dijete u porodici, da obavlja razgovore sa budućim usvojiteljima i djetetom, da prati razvoj djeteta kroz cijeli taj period. to je proces prilagođavanja djeteta u porodicu budućih usvojitelja. Stručni tim uvijek donosi odluku u najboljem interesu djeteta."

Trivundža naglašava da je u RS-u potpuno usvojenje moguće do djetetove pete godine.

"Nepotpuno usvojenje je vrlo slično hraniteljstvu i za to usvojitelji najčešće nisu u potpunosti motivisani."

Na pitanje jesu li roditelji obavezni djetetu reći da je usvojeno, odgovara: "Da, sve su preporuke da se djetetu bar prije polaska u školu polako približi ta informacija da je usvojeno. To u novom zakonu stoji čak i kao zakonska obaveza."

Osmanspahić dodaje da je Porodični zakon FBiH tačno propisao da su usvojitelji do sedme godine života djeteta dužni reći djetetu istinu da je usvojeno.

"Jako je važno da dijete odrasta sa tom istinom."

federalna.ba