Japansko mučilište kao svjetska baština: Tokio obećao da će izložiti mračnu historiju Drugog svjetskog rata
Komitet UNESCO-a za svjetsku baštinu u subotu je odlučio da registruje kontroverzni japanski rudnik zlata Sado kao mjesto kulturne baštine nakon što je ta zemlja pristala da ga uključi u izložbu svoje mračne historije zlostavljanja korejskih radnika tokom Drugog svjetskog rata.
Odluka ukazuje na poboljšanje veza između Tokija i Seula.
Rudnik na ostrvu uz obalu Niigate u sjevernom Japanu radio je skoro 400 godina i nekada je bio najveći svjetski proizvođač zlata prije zatvaranja 1989. Također je bio povezan s ratnim zlostavljanjem korejskih radnika u Japanu.
Članovi odbora, uključujući Južnu Koreju, dali su jednoglasnu podršku uvrštenju na listu na subotnjem godišnjem sastanku u New Delhiju u Indiji. Rekli su da je Japan dao dodatne informacije, napravio sve potrebne izmjene plana i konsultovao se s Južnom Korejom o ratnoj historiji rudnika.
Japanski delegat je na sastanku rekao da je Japan postavio novi izložbeni materijal "kako bi objasnio teške uslove rada (korejskih radnika) i zapamtio njihove teškoće".
Japan je priznao da su Korejci bili stavljeni na opasnije zadatke u rudniku, zbog čega su neki poginuli. Mnogi od njih su također dobili oskudne obroke hrane i gotovo bez slobodnih dana.
Komemoracija za sve radnike rudnika zlata na ostrvu Sado održavat će se svake godine na tom mjestu, rekli su japanski zvaničnici.
Delegacija Južne Koreje je rekla da zemlja očekuje da Japan održi svoje obećanje da će biti istinit prema historiji i da pokaže "i svijetlu i tamnu stranu" rudnika Sado kako bi se dugoročno poboljšali odnosi.
Japan je morao pokazati opredijeljenost da se suoči sa svojim ratnim zločinima kako bi dobio podršku Južne Koreje, koja se usprotivila kandidaturi UNESCO-a zbog ratnog zlostavljanja korejskih radnika. Takvi sporovi oko historije koji su dosljedno zatezali bilateralne veze. Seul je rekao da su neki Korejci dovedeni u Japan tokom njegove kolonizacije Korejskog poluostrva 1910-1945 bili stavljeni na prinudni rad u rudnik.
Historičari kažu da je Japan koristio stotine hiljada korejskih radnika, uključujući i one koji su prisilno dovedeni sa Korejskog poluostrva, u japanske rudnike i fabrike kako bi nadoknadio nedostatak radne snage, jer je većina radno sposobnih muškaraca poslana na bojišta širom Azije i Pacifika. Sado je bio među njima.
Japanska vlada je dugo bila kritikovana zbog svoje nevoljkosti da razgovara o ratnim zločinima, uključujući seksualno zlostavljanje azijskih žena poznatih kao "žene za utjehu" i korejskih prinudnih radnika.
Japanske vlasti su pozdravile rudnik na ostrvu Sado zbog napretka u rudarskoj tehnologiji prije i poslije industrijalizacije, ali nisu spomenule njegovu povezanost sa zlostavljanjem korejskih radnika tokom Drugog svjetskog rata.
Japan se u početku nadao da će rudnik na ostrvu Sado uvrstiti na listu svjetske baštine prošle godine, ali su podneseni dokumenti ocijenjeni nedovoljnim i potrebno im je više informacija.
Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete, koje savjetuje UNESCO komitet, u junu je pozvalo Japan da da potpuniji izvještaj o rudnicima Sado. Međutim, tražene informacije odnosile su se na tehničke detalje, nevezane za suprotstavljene stavove o ratnoj historiji rudnika.
federalna.ba/AA