Jahić: Politika će sve uništiti u državi, niko neće ostati da živi

Gošća posljednjeg ovosedmičnog izdanja Rezimea bila je Hatidža Jahić, profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Kaže da je ekonomska situacija u zemlji u posljednjih šest mjeseci jako loša.

"Uz političku krizu kojoj svjedočimo, najvećoj nakon Dejtona, definitivno je stanje koje nije nimalo stimulativno za mlade ljude, za direktna strana ulaganja. Ne dajemo sliku destinacije ni za turiste. Lično sam jako zabrinuta zbog toga. Akademska zajednica bi trebalo da je zabrinuta. Međutim, političari kreatori naših odluka, kreatori budućnosti BiH očigledno nisu, jer ne vidimo adekvatne reakcije."

Smatra da je ekonomija talac politike.

"Vidimo reforme koje se ne ispunjavaju, vidimo zahtjeve EU koji se ne ispunjavaju, vidimo koliko su zemlje regije odmakle u procesu integracija u EU. Naravno, posljedica krize uzorkovana je pandemijom, svim aferama koje su uslijedile nakon toga. Mi smo izgleda u potpunosti zaboravili put EU i integracija u EU."

Nemamo jasnu, preciznu i tačnu ekonomsku politiku u državi

Kada je riječ o mjerama koje je Vlada sprovela za vrijeme pandemije Jahić kaže da su vlade na različitim nivoima imale različite programe.

"Veoma često programi su bili dijelom netransparentni, u kontekstu dodjeljivanja sredstava pojedinim sektorima i možemo vidjeti da u kontekstu zapošljavanja i zadržavanja zaposlenih u određenim sektorima nismo imali adekvatne politike. Ogroman problem ekonomske politikeu BiH je vezan za način kako se donose politike i kreiraju specifične mjere."

Naglašava da nemamo jasnu, preciznu i tačnu ekonomsku politiku u državi.

"Jedino neki napredak je u kontekstu toga da imamo razvojne strategije, ali sada iz njih treba raditi adekvatne akcione planove. Mi godinama nismo imali i nemamo razvojnu strategiju. Nema ekonomskog planiranja. Stanje može biti gore zbog nedostatka odgovora na probleme sa kojima se bh. ekonomija susreće."

Nemoguće je da stanovništvo ne osjeti poskupljenje cijena električne energije

Na pitanje kako se ponašaju poslodavci, Jahić odgovara: "Temelj ponašanja jednog privrednog subjekta jeste maksimizacija profita i traženje načina da proizvodi za domaće tržište i da traži određene mogućnosti za izvoz. A kad govorimo o njihovom izvozu, jedna od mjera koja bi recimo bila korištena u suzbijanju rasta cijena, bilo bi potrebno tražiti dodatne subvencije, podsticaje od države poslodavcima. Međutim ni to nemamo. Tako da i poslodavci uz određene pokušaje, koordinacije svojih aktivnosti pokušavaju vršiti pritisak, tražiti od vlasti nove politike." 

Jahić smatra da je nemoguće da stanovništvo ne osjeti poskupljenje cijena električne energije.

"Mi ćemo kroz rast cijena svih proizvoda to snositi. Tako da je to jedna pogrešna konstatacija. S druge strane, rast cijena različitih energenata u svijetu je trend globalno. To je tzv. uvozna inflacija i mi kao država moramo odgovoriti na to."

Obrazovnu politiku nemamo

Navodi da će negativna politička situacija definitivno u inostranstvo poslati sliku BiH kao jedne politički nestabilne države.

"To veže direktna strana ulaganja, dolazak turista, tako da definitivno je nešto što će imati multiplicirajuće negativne posljedice na ekonomiju BiH. Mi smo trebali svoju ekonomsku politiku graditi na nekim specifičnim konkurentnostima, privlačenju direktnih stranih ulaganja."

Kada je riječ o obrazovanoj politici u BiH, kaže: "13 ministarstva kreira obrazovnu politiku. Mi zapravo obrazovnu politiku nemamo. Visoko obrazovanje je svedeno na finansiranje s kantonalnog nivoa. Obrazovanje je trošak za naše političare kao stavka u budžetu. Ne smatra se jednom dugoročnom investicijom koja daje nemjerljive multiplicirajuće pozitivne efekte na sve."

Ističe da se oko 4,6% BDP-a izdvaja za obrazovanje.

"Prosjek u EU je 5,1. Znači nismo mi toliko zaostali u tom kontekstu, ali način kako se to finansira - oko 80% budžeta za obrazovanje ide na plate, na administraciju. Nemamo značajnih ulaganja u infrastrukturu, u različite alate. To što imamo trenutno nastavu nekim hibrid kombinovanim modelima ili online nastavu, to je nešto što će ostati. Znači da trebamo ulagati u te alatke."

Nevjerovatan nedostatak odgovora institucija u BiH na problem odlaska mladih

Jahić pojašnjava da dobijamo kadrove koji su na birou ili koji sebe vide van granica BiH, te da postoji nesklad ponude i potražnje na tržištu rada. 

"Moramo revidirati nastavne planove i programe. Mi sada obrazujemo mlade ljude za poslove koji možda su tek u nastanku na tržištu rada. To je problem. Mi još uvijek imamo nastavne planove i programe i obrazovni sistem od osnovne škole, srednje škole do fakulteta koji je temeljen na reproduciranju činjenica, a ne onoga što je rješenje problema, problemski pristup itd. Povežite to sa katastrofalnim, poražavajućim rezultatima na PISA istraživanju."

Naglašava da je nevjerovatan nedostatak odgovora institucija u BiH na problem odlaska mladih.

"Jedan od prvih razloga sada za odlazak ljudi je politička nestabilnost i ekonomska nestabilnost. Drugi razlog je neperspektivnost i priče da će rata opet biti. Imat ćemo problem sa starenjem stanovnitšva, sa depopulacijom države, morat ćemo da uvozimo radnu snagu zato što će naši mladi ljudi popunjavati jaz koji Njemačka ima."

federalna.ba