Kad smo pomislili da se oporavljamo od pandemije, desio se rat u Ukrajini

Rast cijena u našoj zemlji ne jenjava. Gužve na pijacama koje su se mogle vidjeti prije nekoliko godina - prizori su koji su danas rijetki. Kupuju se, kažu nam građani i prodavači, pretežno na komad. Stručnjaci prognoziraju i da će naredni period biti neizvjestan kada je riječ o cijenama.

Cijene životnih namirnica stalno rastu, sa druge strane kupovna moć opada. Prodavači kažu da, naročito sada za vrijeme praznika, cijene se razlikuju iz dana u dan. A šta dovodi do konstantnog rasta cijena?

„Konstantani rast cijena koji vidimo u posljednje dvije godine je rezultat mnogih globalnih kretanja, kojima smo svjedoci, počevši od pandemije, efekata koje je pandemija imala u kontekstu promjene kretanja, transporta i globalnih lanaca snadbijevanja i rasta troškova u samom tom smislu. Kada smo, zapravo, pomislili da se oporavljamo od pandemije, desio se rat u Ukrajini, što je dodatno izazvalo poremećaje opet u lancima snadbijevanja“, objašnjava Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Sindikalna potrošačka korpa za mart iznosi skoro 3 hiljade maraka. Minimalna plata u Federaciji BiH je 596 maraka, a pokrivenost sindikalne potroškačke korpe sa takvom platom je 20,61 posto, podaci su Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Većina građana koje smo anketirali smatra da njihova primanja nisu usklađena sa rastom cijena. Rijetki mogu nešto uštedjeti, dok penzioneri skoro nikako.

Da se cijene znatno razlikuju u odnosu na prošlu godinu, govori podatak da su osnovne životne namirnice u februaru ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku poskupjele za 12,9%. Najveći prosječni rast cijena, koje bilježi Agencija za statistiku BiH, upravo je u odjeljcima hrane.

„Ako ćemo izdvojiti neke od prehrambenih proizvoda, odnosno neke od osnovnih životnih namirnica, onda možemo kazati da je u februaru ove godine u odnosu na februar prošle godine najviše poskupjelo mlijeko - oko 67%, šećer 42%, hljeb i brašno su otprilike za 25%, meso oko 18%, jaja 41%, a zatim tu su i sirevi, maslaci, riža te voće i povrće“, navodi Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.

Situacija nije bolja ni u zemljama regiona. Naprimjer, 10 jaja će građane Hrvatske koštati oko 6 maraka, što je za dvije marke više nego kod nas. Građani Srbije za istu količinu će izdvojiti oko 3 marke, dok će u Sloveniji morati izdvojiti 3 i po marke. Iako je BiH u određenim segmentima nešto jeftinija, građani, ipak, ne mogu zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe. Zbog toga vrtoglave cijene koje donosi inflacija, struka upozorava, pod hitno treba uskladiti sa primanjima.

federalna.ba