Izvinjenja, pomirenja i najava novih dogovora
Optužbe za pritisak i nametanje Zakona o južnoj gasnoj interkonekciji u sjenu su bacile važan zakon, koji bi trebao Bosnu i Hercegovinu odmaći od ruskog utjecaja i monopola kad je u pitanju ovaj energent. Kroji li se, nakon svega, novi zakon po mjeri HDZ-a BiH i Dragana Čovića?
Gotovo tri mjeseca od usvajanja u Domu naroda Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji još je nezaobilazna tema na sastancima stranaka Trojke i HDZ-a BiH. Upravo je HDZBiH u oba federalna doma jedina stranka koja je bila protiv donošenja ovog zakona. Tada su ga preglasali partneri, sada je u prilici da stvari ponovo vrati na početak, jer alate u svojim rukama, vidljivo je, ima.
“Zakon je usvojen bez obzira način kako je usvojen. Mi ga imamo. To što je neprovodiv i neće se provesti za 100 godina, a naš je cilj da se on provede odmah. Morat ćemo sjesti i vidjeti šta uraditi da bi se on mogao realizirati, jer ga sad treba spustiti na najniže razine vlasti”, rekao je Čović.
Upravo najniži nivoi vlasti - lokalni i kantonalni, u ovom slučaju oni s, uglavnom, hrvatskom većinom bi mogli biti kočnica. Uprkos činjenici da je BH gas kao nosilac ovog projekta počeo s restrukturiranjem, a kojim su predviđene i ispostave u Hercegovini, a koje bi bile svojevrsna kompenzacija HDZ-a BiH, nedovoljan su motiv ovoj stranci, koja od početka insistira na osnivanju nove kompanije. Do novog dogovora, prema svemu sudeći, moglo bi doći.
“Spomenut ću Južnu interkonekciju. I to je bila jedna od tema o kojoj smo razgovarali. Dogovorili smo neke svoje postupke. Imali smo to što smo imali, jedan pritisak, svi znamo odakle, i gdje se to spomenulo i promijenila se. Nakon naše komunikacije, rekao sam: Dragane, izvini, ovo se promijenilo, moramo vratiti na početak”, rekao je nakon jučerašnjeg sastanka Trojke s HDZ-om BiH u Mostaru Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).
“Na kraju ćemo morati sjesti, mada sam i dalje stava da imamo rješenje, da je BH-gas i najbolja i jedina opcija, s tim da pozivamo HDZ da se uključi u rukovođenje ovom kompanijom. Objektivno, mi bez HDZ-a BiH i Vlade Hrvatske ne možemo završiti ovu priču, pogotovo jer premijer Hrvatske Andrej Plenković ima fantastične odnose s Čovićem i vjerovatno će držati stranu HDZ-u po ovom pitanju”, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (NiP).
Određeni sastanci između federalne vlasti i hrvatske strane su već održani, međutim, Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji mora proći Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje mora odobriti međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. No, prije svega, prva prepreka već je vidljiva.
“Nabrajam: ZHK, Kanton 10, HNK, znači, kroz nekoliko gradova i općina koje imaju svoju nadležnost i daju saglasnosti - od prostornog uređenja, imovinskih odnosa i tako dalje. Ako ne bismo to dogovorili u startu, samo slijepo provodeći zakon koji je usvojen ili naturen, imat ćemo opći zastoj”, istakao je Čović.
A baš oni koje Nikšić i Čović danas prozivaju za pritisak i nametanje Zakona svojevremeno su označili lidera HDZ-a BiH kao glavnog kočničara ovog projekta. Je li se stav promijenio dolaskom nove američke administracije i kako gledaju na optužbe, komentar smo tražili od Ambasade SAD-a u Sarajevu. Odgovor čekamo. Tražili smo i mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o mogućim izmjenama Zakona. Ministar na službenom putu. Zastupnik SBiH u Zastupničkom domu Federacije Admir Čavalić najavu dogovora o Južnoj interkonekciji ocjenjuje kao priliku za nove ucjena HDZ-a BiH strankama Trojke. Saopštenjem se oglasila i SDA.
“Izvinjavanje Draganu Čoviću, pravdanje pritiskom Ambasade SAD-a, iako su svojevremeno prisvajali zasluge za usvajanje tog zakona, i to nakon što su ga mjesecima opstruisali, ukazuje na licemjernost i lutanje Trojke, kojoj su, očigledno, interesi građana podređeni potrebi da ispunjavaju želje onima koji su ih doveli na vlast. Umjesto najavljenog pokušaja izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji po željama HDZ-a BiH, federalna vlast je dužna što prije početi s implementacijom već usvojenog zakona”, saopćili su iz SDA.
“Američka ambasada jeste pomogla da se prevaziđu političke krize u vezi s parlamentarnom procedurom, odnosno, usvajanjem zakona u oba doma Federalnog parlamenta, ali ovo se radilo prije svega zarad interesa sadašnjih i budućih generacija u Bosni i Hercegovini. Tako da je nedopustivo da se to tako tretira: ‘Mi nismo htjeli to da uradimo, ali smo uradili pod pritiskom”, poručuje Čavalić.
Podsjetimo, Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji u Zastupničkom domu Federacije usvojen je sredinom decembra prošle, a u Domu naroda sredinom januara ove godine. Protiv zakona bio je samo HDZ-a BiH, dok su ostale stranke s hrvatskim predznakom bile suzdržane.
federalna.ba