Izmjena i dopuna Zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u RS dalekosežno opasne i pogubne po bh. državnost

“Posljedice stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u RS su dalekosežno opasne i pogubne po bosanskohercegovačku državnost. One po prvi put odriču vlasniku imovine iz sukcesije – državnim institucijama i Parlamentu da regulišu ovu materiju zakonom o državnoj imovini” upozorava stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero. Naglašava da priča ima svoju genezu, jer je u junu ove godine Vlada Federacije oformila Radnu grupu kojoj je dato u zadatak da sve akte, zakone i odluke u FBiH, koji su u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda u materiji statusa državne imovine stavi van snage i prilagodi odlukama.

“Radna grupa nije postupila po nalogu Komunikea Vijeća za implementaciju mira, a to je odluka političkih centara moći,”

 ističe Cero.

Zakon daje mogućnost legalizacije bespravne gradnje, i to besplatno, svima koji su bespravno izgradili kuće do 31. decembra 2013. godine. U suprotnosti je to sa odlukom Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u vezi sa državnim zemljištem koju je nametnuo u aprilu ove godine kada je poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS-a. Niko u Vijeću naroda Republike Srpske nije povukao vitalni interes.

Muharem Cero ističe da bi sada na potezu morao biti visoki predstavnik, koji ima mogućnost zakon proglasiti ništavnim. Mogućnost ulaganja ustavne apelacije, ističe, imaju članovi državnog Predsjedništva, predsjednik I potpredjsednici Federacije, te čelni ljudi državnog I Parlamenta Federacije BiH.

Bivši načelnik općine Srebrenice Ćamil Duraković naglašava da je riječ o jednoj u nizu sistemskih represija koje se provode u manjem bh. entitetu, sa porukom da Bošnjaci I Hrvati u RS-u nisu ravnopravni u odnosu na dominantno srpsko stanovništvo.

O amandmanima Kluba Bošnjaka na izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu 11. oktobra trebala bi odlučivati Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća Naroda RS-a. Ukoliko amandmani ponovo budu odbijeni, zahtjev Bošnjaka će se naći pred Ustavnim sudom RS-a, a potom I pred Ustavnim sudom BiH.