Izložba projekta Grafičkih mapa Sarajevo od 1992. do 1995.
Za 50 godina postojanja, Akademija likovnih umjetnosti predstavlja svoju najistaknutiju osobinu - istrajnost. Izložba projekta Grafičkih mapa Sarajevo od 1992. do 1995. sadrži grafičke listove, matrice i dokumente, kao svjedoke težine uvjeta u kojima je nastajala umjetnost. Autori su nastavnici, saradnici i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, te umjetnici koji su ostali u opkoljenom gradu.
Kako izložene za vrijeme opsade - tako i danas - grafičke mape Sarajevo drže do svoje uloge umjetničke reakcije na ratna dešavanja. Radovi su pravljeni u ratu za izložbe van grada i primjer su nesebičnog unošenja vlastite kreacije i ljudskosti u historiju.
“One itekako svjedoče o individualnim borbama i strepljenjima, a rekla bih - i nadama koje su se događale u svakom autoru ponaosob. U tom smislu one zaista jesu jedan pečat i svjedočenje vremena. S druge strane jesu dokument koji svjedoči kako umjetnost može da prikaže i one najgore stvari, a da se ne primijeni čisto realistični prikaz i slično”, ističe Anja Bogojević, kustosica izložbe.
Preživjeti je značilo stvarati - bez obzira na prepreke. Mapa Sarajevo 92 jedina je izrađena u tehnici duboke štampe, jer je u tim godinama bilo nemoguće doći do materijala. Alternativa za izradu postale su donacije drvenih ploča za zaštitu prozora koje su rezultirale drvorezima za mape iz 1993., 1994. i 1995.
“To jest jedan krik i jedan pokuašj da se ostavi trag na ovoj zemlji i da se preživi makar u tom duhovnom smislu. To je i znak mlađim generacijama da ne postoje sistemi, ne postoje situacije u kojima se ne može raditi ako imaš potrebu, ako imaš jedan poriv za kreacijom, ako jesi kreativan čovjek u svom nekom biću”, kaže prof. Nusret Pašić, autor.
Umjetnost je uvijek refleksija onog što proživljavamo. U svakoj od četiri godine opsade čitaju se opozicije - destrukcije i kreacije, opkoljenosti i slobode, očaja i nade.
federalna.ba