Schmidtov rok prošao, bh. politika najavila verziju domaće proizvodnje
Dan za danom, kriza za krizom. Državna koalicija na raskrsnici. U idućih sedam dana u parlamentarnu proceduru trebao bi biti upućen novi Prijedlog izbornog zakona, ograničen izmjenama Christiana Schmidta. U ponedjeljak sjednica Vijeća ministara kao mogući prvi korak ka dogovoru. Volje za pokušajem pronalaska rješenja ima. No, hoće li biti i uspjeha?
U narodu - hljeba preko pogače, u državi - ucjenom do željene pozicije. Odredbe važeće, ne i odgovarajuće:
“Ako ćemo nastaviti biti banana država, ja nisam za to, ko je za to neka kaže javno”, poručio je Marinko Čavara, predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH (HDZBiH).
“Najbolje rješenje - novi izborni zakon koji bi riješio sva pitanja”, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Novi zakon brojimo u kvanitetu, jer suštinskih promjena nema. Nijedan do sada nije uspio pomiriti sve strane, a najnoviji pokušaj nosi i dodatne komplikacije.
Prošao je rok do kojeg su se određeni članovi Schmidtovog zakona mogli mijenjati. Želje sada prate - procedure.
“Da bi se mijenjao Izborni zakon, to znači da se mora usvojiti Izborni zakon visokog predstavnika Christiana Schmidta i tek onda ići u izmjene i dopune tog zakona, ili postoji varijanta da Vijeće ministara može raditi potpuno novi Izborni zakon kojim bi se ovaj Schmidtov stavio van snage”, objašnjava Denis Zvizdić, zastupnik NiP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
Prva verzija bi otvorila mogućnost dodatnih blokada. Partneri nepovjerljivi, pa je druga opcija izglednija. No, startne pozicije ostale iste. Legitimnost, CIK i razvlašće.
“Zakonitost izbornog procesa bi osigurala legitimitet predstavljanja i kroz građansko predstavljanje, to je suština. Nije ako piše da treba biti Hrvat da ga izaberu Bošnjaci. To je lažno predstavljanje”, kaže Čavara.
“Ostaju teška pitanja, pozicija CIK-a mora da bude riješena”, poručuje Dodik.
Dakle, za partnere iz Federacije neprihvatljivo. Njima u prioritetima ostaju tehničke izmjene i transparentnost. Konkrentije, ono što sa Schmidtovim odredbama već imamo.
“Derogiranje tog zakona je za nas apsolutno neprihvatljivo, bojim se da bismo na taj način derogirali i ulogu visokog predstavnika”, ocjenjuje Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu PSBiH.
“Ne želim da kažem da to nije moguće, ako se istinski potrudi Vijeće ministara i ako u njemu bude dovoljno političke spremnosti i volje, da se izradi Izborni zakon koji će poštovati prioritet broj jedan iz 14 prioriteta Evropske komisije”, kaže Zvizdić.
Za opoziciju, bilo kakvi novi razgovori znače povlačenje Trojke pred zahtjevima HDZ-a i SNSD-a. Evropa je tražila integritet, Schmidt je ispunio.
“Vraćati se ponovo na teme na kojima će insistirati Milorad Dodik ili Dragan Čović - smatramo da je to strateška greška i da se na taj način derogira uloga i ponižava visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini”, istakao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH.
Ne dijele ovaj stav u OHR-u. Parola domaće je bolje, ali napomena jasna: novo od nametnutog rješenja ne smije odudarati.
“Ukoliko ne postignu neki dogovor, i dalje se držim onih izmjena i dopuna koje sam donio kada je riječ o Izbornom zakonu”, poručuje visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Postojeći Izborni zakon je mijenjan više od dvadeset puta. Očito nedovoljno. Pa još jedan krug.
“Izgledaju kao onaj američki film ‘Beskrajni dan’ - stalno se vrtimo u istoj matrici, a nikako nemamo izlaza”, kaže politički analitičar Danijel Vidović.
Za izlazak ostalo malo vremena. Izbori će biti raspisani početkom maja, a onda povratka nema. Taktičke igre, ali uz rok trajanja.
federalna.ba