Izbori u Turskoj: Mladi birači koji bi mogli odlučiti o budućnosti
(Izvor: Getty Images)

Izbori u Turskoj: Mladi birači koji bi mogli odlučiti o budućnosti

"Ako Recep Tayyip Erdogan ponovo pobijedi, život će biti noćna mora za sve nas", kaže Perit, 23-godišnji student iz Istanbula. On je bio u zatvoru i proveo skoro dva mjeseca u samici zbog učešća u protestu zbog imenovanja provladinog dekana na prestižnom Univerzitetu Bogazici.

Perit je ranije glasao samo jednom, a njegovi prijatelji Sude i Emru su među pet miliona birača koji će prvi put glasati i koji ne poznaju nijednog drugog turskog lidera osim Recepa Tayyipa Erdogana.

Život mladih u Turskoj postaje sve teži, požalila se Emru, ukazujući na rastuću inflaciju od trenutno 44 posto prema zvaničnim podacima. "Ne možete sebi priuštiti samo učenje, morate dobiti i posao sa punim radnim vremenom da biste preživjeli."

Kao i njeni prijatelji, Sude planira glasati za opoziciju na nedjeljnim predsjedničkim i parlamentarnim izborima. "Ne osjećam se sigurno u izražavanju svojih emocija ili mišljenja. Jer kad god to učinim, napadnu me", rekla je. Izrečena joj je uslovna zatvorska kazna od 12 mjeseci ranije ove godine zbog učešća na protestima na Univerzitetu Bogazici.

Perit vjeruje da je nakon 20 godina Erdogana i njegove stranke AK na vlasti došlo vrijeme za promjene. "Dvije decenije je toliko dugo da se promijeni mentalitet ljudi: razumijevanje demokratije i ljudskih prava. Ako Erdogan ponovo pobijedi, ovo bi mogli biti naši posljednji izbori. Režim bi se mogao promijeniti."

Izborna utrka je vrlo tijesna i predsjednik Erdogan se suočava sa svojim najvećim izazovom do sada od opozicionog kandidata Kemala Kilicdaroglua, koji predstavlja blok od šest stranaka i koji je također osigurao podršku više opozicionih grupa.

Milioni onih koji glasaju prvi put čine skoro 8% biračkog tijela, a mnogi u Turskoj ih vide kao najveću grupu neodlučnih birača. Za 20-godišnjeg Saliha izbor ne može biti jasniji.

"Mislim da je Recep Tayyip Erdogan harizmatičan lider, važno je imati takvu harizmu u turskoj politici," rekao je za BBC. On vjeruje da Erdogan može graditi na svojim prethodnim dostignućima, ulažući u budućnost Turske.

"Ranije je bilo problema oko snabdijevanja energijom i Turska je vojno ovisila o drugim zemljama. Ali sada proizvodimo vlastite automobile, bespilotne letjelice (dronove) i avione. Erdogan je riješio sve naše probleme", rekao je.

Nije iznenađujuće da su svi kandidati koji se bore za predsjednika pokušali pridobiti mlade glasače. Dok je Erdogan naglašavao napredak u odbrani i tehnologiji, Kilicdaroglu je obećao veće slobode i bolje izglede za zapošljavanje.

Ali Gizem, 20, tvrdi da je predsjednik taj koji je poboljšao slobode u Turskoj.

"Svako je sada slobodan da radi šta hoće. Opozicija je bila ta koja je decenijama unazad ograničavala slobode. Djevojkama koje nose maramu kao ja nije bile dozvoljeno ići na univerzitet", rekla je ona.

Jedna od značajnih reformi Erdogana bila je ukidanje decenijama stare zabrane nošenja islamističkih marama na univerzitetima i u državnoj službi. "Ako danas u ovoj zemlji imamo učiteljice, doktorice, inženjerke koji nose marame, to je sve zahvaljujući slobodama koje je gospodin Erdogan dao. Da nije bilo njega, i dalje bismo bili ugnjetavani u ime sekularizma", objasnila je ona .

Kilicdaroglu je prošle godine u parlamentu predstavio nacrt zakona kojim se osigurava pravo ženskih javnih službenika da nose marame. Erdogan je odgovorio ponudivši da se to pitanje iznese na referendum. Pitanje je od tada odloženo.

Dva druga kandidata se bore za predsjednika: Muharrem Ince, nacionalistički političar lijevog centra i Sinan Ogan, s nacionalističke desnice. Nedavne ankete pokazuju da se obojica dopadaju uglavnom mladim glasačima, tako da se pristalice glavnog opozicionog bloka plaše da bi mogle narušiti glasove koje bi inače dobio Kilicdaroglu čime bi uslijedio drugi krug izbora dvije sedmice kasnije.

Da bi pobijedio u nedjelju, kandidat će morati osigurati više od polovine glasova.

Odlučujući će biti i glasovi žena, koje čine 50,6% ukupnog biračkog tijela.

Smatra se da su konzervativne žene pomogle dovođenju Erdogana na vlast prije dvije decenije, ali ta podrška sada jenjava. Njegova odluka da Tursku povuče iz Istanbulske konvencije - međunarodnog sporazuma koji je osmišljen da zaštiti žene od nasilja u porodici - udaljila je mnoge žene i izazvala velike proteste.

U prošlosti je žene koje nisu majke nazivao "poluženama". Savjetovao je ženama da imaju najmanje troje djece i govorio da muškarci i žene ne mogu biti jednako tretirani.

Jedna od stranaka u njegovom Narodnom savezu je ekstremna islamistička partija pod nazivom Huda Par (Slobodni cilj) što je izazvalo zabrinutost među poslanicama u njegovoj vlastitoj AK Partiji. Feministkinja Gulsum Kav tvrdi da vlada ne vjeruje u seksualnu jednakost i kaže da su slobode žena ograničene: "Napadane su zato što nose kratke hlače, muzičarkama je prijetila zatvorska kazna zbog načina na koji se oblače, a umjetnice su osuđene zbog kritikovanja slučajeva seksualnog napada."

"Oni žele da žene sjede kod kuće i ne rade ništa. Ali žene su se promijenile. One će promijeniti i Tursku."

federalna.ba/BBC

Turska mladi izbori