Izbori u Srebrenici: Debakl probosanskih stranaka

Probosanske stranke u Srebrenici doživjele su poraz. Kandidat za načelnika ove općine Hamdija Fejzić, nakon više od 95 posto obrađenih biračkih mjesta, dobio je samo 1.323 glasa, pa je još od izborne noći jasno da je Miloš Vučić iz SNSD-a budući načelnik

Srebrenice. Nivo učešća građana Srebrenice na lokalnim izborima nije bio na kojem je trebao, a problem je bio i na strani stranaka koje su pobijedile, odnosno veliki broj glasača iz Srbije. Isti slučaj je bio i na prošlim izborima. Također, participacija građana Srebrenice nije bila  na onom nivou na kojem bi trebala biti jer se mali broj građana iz Federacije i inozemstva registrovao za glasanje u Srebrenici. 

U predizbornom periodu građani Bosne i Hercegovine bili su svjedoci inicijativa i računice kako da u mjestu, gdje je nad Bošnjacima počinjen genocid u julu 1995. godine, u načelničku fotelju ponovo sjedne Bošnjak. Posljednji je tu dužnost obavljao aktuelni potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković. On je, uz ozbiljnu i posvećenu kampanju tadašnje organizacije 1. mart, ali i značajnog dijela bh. javnosti unutar i van države, uspio doći do 4.455 glasova, koliko je bilo dovoljno za pobjedu. Bošnjački kandidat na ovim izborima Hamdija Fejzić osvojio je 1.323 glasa, odnosno gotovo 3.000 manje od SNSD-ovog Miloša Vučića, koji ima 4.250 glasova. Ćamil Duraković, potpredsjednik entiteta RS:

„Četrdeset hiljada Srebreničana koji danas žive u Federaciji i po svijetu imaju pravo da dođu u Srebrenicu, da izvade ličnu kartu i učestvuju u izborima. Mi smo sabrali ono što smo ovde imali i to je to. Mi više ovde ne možemo.“

Skupštinu opštine Srebrenica čini 21 odbornik, a prema trenutnim rezultatima, u njenom sastavu biće šest kandidata probosanskih stranaka. Ako ih bude sedam, to će se smatrati dobrim rezultatom. I to je najmanji broj odbornika iz probosanskih stranaka nakon završetka rata. Razloga za ovo je mnogo. Nezainteresovanost srebreničke dijaspore, ali i pogrešnih politika probosanskih stranaka koje su učinile sve da Bošnjake iz Srebrenice zadrže u kantonima i gradovima, a ne u rodnoj Srebrenici. Kandidat probosanskih stranaka za načelnika Hamdija Fejzić i Ahmo Mehmedović, predsjednik povjereništva Opštinskog odbora SDP-a Srebrenica.

Fejzić: „Međunarodna zajednica i naši političari imaju obavezu da se pozabave Srebrenicom i da nađu rješenje koje će biti najbolje za Srebrenicu, a to je da u ovom gradu ne donose odluku oni koji su potomci onih ili koji su učestvovali u stvaranju genocida u Srebrenici.“

Mehmedović: „Sa vrha stranaka kandidiraju ljude iz Podrinja u gradovima u koje su došli kao iseljenici i u kojim danas žive i imaju uticaj, stavljaju ih na liste, e te stranke treba da snose odgovornost. Smatram da je deset puta vrijednije glas dati u Srebrenicu, Bratunac, Rogaticu, Gacko nego u Sarajevu ili Tuzli gdje već imamo probosanski orijentirane stranke.“

Svemu ovome najviše su pogodovale neracionalne izmjene državnog zakona o prebivalištu zbog kojih srebrenički Bošnjaci, koji su tokom agresije na našu zemlju protjerani iz svog grada, više nisu mogli glasati u svom gradu. Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a i bivši načelnik Srebrenice:

„Ako se neke stvari ne promijene u Izbornom zakonu, ne revidira birački spisak, mi ćemo ovde imati izbore kao da su negdje u Srbiji.“

I upravo taj veliki broj naručenih vikend glasača iz Srbije i jeste najveći problem. Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a:

„Nemamo mogućnost da se odupremo tom nacionalnom sistemu kroz MUP RS-a, kroz BIA, MUP Srbije. Znate da je MUP RS-a posebno otvorio stanično odjeljenje u Skelanima koje je na granici sa Srbijom kako bi Srbijanci lakše vadili lične karte i tu je jasno da sve ovo radi sistem.“

Ali osim ovoga, problem je i participacija građana Srebrenice na ovim izborima i nedovoljan angažmana stranaka iz Federacije, stava je analitičar Adnan Huskić:

„To pokazuje da su problemi prevashodno sa strane onih stranaka koje su izašle sa zajedničkim kandidatom i očito da to nije urodilo plodom i sad se iz ovoga moraju izvući neki konkretni zaključci.“

Kako navode analitičari, bez obzira na zajedničkog kandidata, stranke iz Federacije u Srebrenici nisu djelovale dovoljno udruženo, a imale su i veoma slab izborni inženjering. Iz svega ovoga se zaključuje da na izborima u Srebrenici moraju raditi sve stranke iz Federacije BiH, bez obzira na političku orijentaciju, jer zadnjih nekoliko ciklusa nije urađeno sve što je moglo i moralo da bi ishod bio drugačiji, pri tome, u ovom slučaju ne treba isključiti ni odgovornost međunarodne zajednice.