Isac Newton je vjerovao da piramide otkrivaju tajnu apokalipse

Uskoro će set nejasnih bilješki jednog od utemeljitelja, fizičara Sir Isaaca Newtona biti na aukciji u Sotheby'su. Da, Newton je "otkrio gravitaciju" u popularnoj mašti, ali ono što pomenute bilješke otkrivaju jeste njegovo opsesivno zanimanje za piramidologiju.

Kao i mnogi ljudi kroz historiju, Newton je vjerovao da piramide u Egiptu na neki način imaju duhovno i metafizičko značenje, i godinama ih je proučavao pokušavajući otkriti njihove "tajne". The Guardian navodi:

Newton je pokušavao otkriti mjernu jedinicu koju su koristili oni koji su gradili piramide. Smatrao je da je vjerovatno da su drevni Egipćani uspjeli izmjeriti Zemlju i da će otključavanjem 'lakta'  Velike piramide i on moći izmjeriti opseg Zemlje.

Nadao se da će ga to odvesti do drugih drevnih mjera, omogućujući mu da otkrije arhitekturu i dimenzije Salomonova hrama - postavke apokalipse - i protumači skrivena biblijska značenja.

Lako je obrnuti inženjering historije u kojoj su ljudi poput Newtona bili takozvani čisti naučnici – koje nije ometala vjerska politika, pseudonauka i druga područja koja danas ne smatramo dijelom nauke. Ali hiljadama godina najracionalniji naučnici i dalje su se borili sa složenim problemima zbog kojih je bilo teško isključiti ove ekstremnije teorije. Na primjer, bez stanične ili atomske teorije, kako bi mogli zaključiti da teorija mijazme i klasični elementi nisu tačni?

Sve to znači da je čak i Newton bio duboko u svojim pseudonaučnim 'šoljicama', proučavajući alhemiju i tražeći ezoterično značenje na različitim mjestima. Piramide drevnog Egipta, posebno najpoznatije serije u Gizi, uvijek su bile magnet za ezoteriku. Zapravo je polje špekulacija pseudonauke o piramidama toliko veliko da, poput ufologije, ima svoje ime: piramidologija.

Za Newtona se piramidologija odnosila na njegov interes za alkemiju, pa čak i na temeljna kršćanska vjerovanja. Smatrao je da piramide kriju tajne pojedinosti određene kršćanske apokalipse detaljno opisane u knjizi Otkrivenja. I za Newtonova života miješanje zadanih kršćanskih vjerovanja sa naukom ili pseudonaukom bilo je opširno. Iako se njegovo istraživanje izravno odnosilo na to koliko je gorljivo vjerovao u Bibliju, morao je sakriti te studije od svih.

Knjiga Otkrivenja drastičan je tonalni i tematski odmak od ostalih biblijskih knjiga koje joj prethode, a punjena je simbolikom i brojevima koji vijekovima intrigiraju naučnike. Smatrali su zagonetnu knjigu doslovno slagalicom, čija bi rješenje moglo spasiti svijet. Upravo je i Newton tu odlučio potražiti složene odgovore.

Zašto su piramide uključene u ovu priču? Pa, iz sličnog razloga. Piramide su toliko zapanjujuće ljudsko postignuće, okružene bogatom kulturnom historijom starih Egipćana koji su ih izgradili, da su postale magnet za zapadnoevropska egzotična vjerovanja.

Ljudi poput Newtona zaključili su da su Egipćani imali tajno, ezoterično znanje koje je izgubljeno. Na piramide su gledali kao na živu slagalicu na isti način na koji su to činila Otkrivenja, s elementima koji su predstavljali kod za koji su vjerovali da ga vide.

Ljudi posvuda vide obrasce kao dio onoga što ljudski mozak čini tako moćnim i posebnim, a Newtonu je bilo puno manje jasno da su neki obrasci bili pseudo, a ne nauka. Zapravo će neki sretni kupac na aukciji izbliza pročitati sve o Newtonovim idejama piramidologa.

federalna.ba/Popular Mechanics