Španija, Norveška i Irska priznaju palestinsku državu
Norveška je odlučila da prizna Palestinu kao državu, rekao je u srijedu norveški premijer Jonas Gahr Store. "Usred rata, s desetinama hiljada ubijenih i ranjenih, moramo održati u životu jedinu alternativu koja nudi političko rješenje i za Izraelce i za Palestince: dvije države, koje žive jedna pored druge, u miru i sigurnosti."
U saopštenju se naglašava da "norveško formalno priznanje Palestine kao države stupa na snagu u utorak, 28. maja 2024. godine". "Neće biti mira na Bliskom istoku bez rješenja o dvije države. Ne može biti rješenja dvije države bez palestinske države. Drugim riječima, palestinska država je preduvjet za postizanje mira na Bliskom istoku", poručio je Store.
U Madridu, govor španskog premijera Pedra Sancheza dobio je pljesak u parlamentu. “Priznat ćemo Palestinu iz mnogo razloga i to možemo sažeti u tri riječi – mir, pravda i dosljednost”, kaže. “Moramo se pobrinuti da se dvodržavno rješenje poštuje i moraju postojati uzajamne garancije sigurnosti.
“Od ključne je važnosti da dvije strane pregovaraju o miru i iz tog razloga priznajemo Palestinu.”
Irska je danas službeno priznala palestinsku državu, saopćio je premijer te zemlje Simon Harris na konferenciji za novinare u Dablinu.
Harris je rekao da je odluka o priznavanju Palestine kao države donesena prošlog mjeseca i da Irska ovaj korak poduzima zajedno sa Španijom.
"Danas Irska, Norveška i Španija objavljuju da priznajemo državu Palestinu. Svako od nas će sada preduzeti sve nacionalne korake koji su neophodni da se ta odluka sprovede u djelo", rekao je Harris.
Irski premijer Harris je također rekao da je razgovarao s brojnim liderima i kolegama i da je uvjeren da će u narednim sedmicama još neke zemlje priznati državu Palestinu. "Ovo je historijski i važan dan za Irsku i Palestinu", poručio je Harris.
Ovaj potez dolazi usred žestokog sedmomjesečnog rata u Gazi koji je izazvao globalne pozive na prekid vatre i trajno rješenje za mir u regiji, kao i traženje naloga za hapšenje na temelju optužbi za ratne zločine od strane Međunarodnog krivičnog suda.
Hamas je 7. oktobra ubio oko 1.200 ljudi, većinom civila, a daljnjih 250 ih je uzeo kao taoce, a oko 35.000 ljudi ubijeno je u ratu u Gazi kao rezultat ofenzive izraelske vojske, navodi palestinsko ministarstvo zdravstva.
Prošlog mjeseca Harris je rekao o priznanju: “Kada idemo naprijed, željeli bismo to učiniti sa što više drugih kako bismo dali težinu odluci i poslali najjaču poruku. Narod Izraela zaslužuje sigurnu i mirnu budućnost. Isto tako i narod Palestine. Jednak suverenitet, jednako poštovanje, u regiji gdje ljudi svih vjera i svih tradicija žive zajedno u miru.”
Članice Evropske unije Irska, Španija, Slovenija i Malta nagovijestile su posljednjih sedmica da planiraju objaviti priznanje, tvrdeći da je rješenje s dvije države ključno za trajni mir u regiji.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je upozorilo Irsku na takav potez, rekavši u objavi na platformi društvenih medija X da bi ih to učinilo “pijunom u rukama Hamasa” i “dovelo do više terorizma, nestabilnosti u regiji i ugrozilo sve izglede za mir”.
Od 1988. godine 139 od 193 države članice UN-a priznale su palestinsku državnost. Irska vlada ranije je rekla da bi priznanje nadopunilo mirovne napore i podržalo dvodržavno rješenje. Sánchez je bio jedan od najotvorenijih evropskih čelnika kada su u pitanju kritike izraelske ofanzive u Gazi. Također je u više navrata rekao da dvodržavno rješenje ostaje jedini odgovor na krizu na Bliskom istoku.
Osuđujući Hamasove “šokantne terorističke činove” i priznajući pravo Izraela da se brani, Sánchez je razbjesnio izraelsku vladu nazivajući broj mrtvih Palestinaca “doista nepodnošljivim” i naglašavajući da odgovor Izraela ne može uključivati “smrt nevinih civila, uključujući hiljade djece”. Španski socijalistički premijer također je rekao da ima "iskrene sumnje" o tome poštuje li Izrael međunarodno humanitarno pravo u svojoj ofanzivi u Gazi.
U prošlomjesečnom intervjuu za Al Jazeeru, Sánchez je rekao da bi akcije Izraela u Gazi mogle čak navesti EU na raspravu "nastaviti s ovim strateškim odnosom ili ne".
federalna.ba/The Guardian