Intervju sa ekonomistom Farukom Hadžićem: Povećanje minimalne plate tek sredinom iduće godine

Uz ionako veoma nestabilne ekonomske prilike, Bosna i Hercegovina sve više osjeća posljedice globalne inflacije. Na koji način vlast može pomoći građanima da koliko toliko zadrže standard i očuvaju kupovnu moć, u intervjuu za naš radio govori ekonomist i profesor Faruk Hadžić, s kojim je razgovarala Miranda Fejzagić.

Profesore Hadžiću, ukupna ekonomska situacija u EU, rast inflacije, situacija nakon pandemije, sve je to mnogo utjecalo i na situaciju u BiH. Kako biste ocijenili trenutnu socijalnu situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji BiH? Potrošačka korpa prelazi 3000 maraka, a prosječna plata je oko 1200...

Da bismo baš do kraja odgovorili za naše slušaoce na to pitanje, mi se moramo podsjetiti da je struka još prije dvije godine naglasila, što budemo duže čekali mi u BiH sa donošenjem mjera koje će pomoći ublažavanje efekata inflacije i ako, naravno, te mjere budu zakašnjele, da će kasnije biti dosta bolnije i teže rješavati ekonomsku situaciju i rješavati generalno posljedice inflacije. Mi se, nažalost, upravo nalazimo u jednom takvom periodu kada vlasti nisu na vrijeme donijele odluku o ukidanju akciza na gorivo, što bi značajno smanjilo pritisak i rast cijena i danas bi bilo mnogo lakše rješavati, koliko toliko posljedice te inflacije i ne bi bile tako dramatične kao što je to sada slučaj. Posljedice toga su da mnogi opravdani zahtjevi korisnika budžeta, a tu svrstavamo i penzionere i druge korisnike koji primaju i druge socijalne naknade, su takvi da će ih budžet u narednom periodu moći ispuniti bez značajnog jačanja prihodovne strane. Ipak, u ovoj situaciji vlasti nešto pokušavaju, što vidimo posljednjih dana kroz ograničavanje marži na pojedine proizvode, ali ono što je ključno sada uraditi jeste rasteretiti poreski sistem, da građani dobiju veće plate, veća primanja i tako pomognu sami sebi u amortizovanju ovih inflacijskih udara.

Odavno se čeka na set fiskalnih zakona u Federaciji, koji bi ujedno osigurao povećanje minimalne plate. U posljednje vrijeme govori se o povećanju minimalne plate u Federaciji na 1000 maraka. Ostalo je nejasno radi li se o bruto ili neto plati? Koliko je to zaista realno? Minimalna plata trenutno iznosi 596 maraka...

Kada se govori o minimalnoj plati u BiH, u Republici Srpskoj ona je nešto i veća. Minimalna plata u Federaciji BiH će biti u bruto iznosu oko 1000 KM, ali u nju će biti uključen i topli obrok, koji sada nije oporezivi dio plate. Kada se sve to sabere, onda vidimo da će doći do povećanja ukupnih primanja za građane u Federaciji BiH, u ovom slučaju govorimo o radnicima. Taj bruto nivo plate bi mogao biti malo ispod 1500 KM. Mislim da je za većinu poslodavaca sada to moguće ostvariti, uz sav ovaj značajan rast cijena kojem svjedočimo i da ne bi trebalo biti problema, osim nešto u sektorima tekstila, odjeće, obuće i kožne galanterije, ali eventualne probleme vlast bi mogla drugačije riješiti. Generalno bi se time napravio iskorak da se poveća standard radnika u Federaciji BiH, jer neka iskustva iz RS pokazuju da je došlo do uravnoteženja unutar platnih razreda od kada je došlo do rasta minimalne plate, pogotovo prošle godine.

Na koji način tu platu treba iskazati? Sindikat želi da se kroz zakon ta plata definiše kroz brutto iznos, kako bi od povlastica korist imali radnici, a ne poslodavci...

Što se tiče definicije da li će biti u neto ili bruto iznosu, možda je to teško definisati kroz poreske zakone u bruto iznosu, ali moj savjet vlastima je ukoliko to nije moguće definisati direktno u zakonu, da se onda donese uredba. Hipotetički govoreći, ako se u Parlamentu 1. novembra usvoje poreski zakoni, koji bi stupili na snagu do polovine naredne godine, Vlada Federacije može donijeti uredbu da se svi ugovori koji su sklopljeni u neto iznosu prepakuju u bruto iznos. Da pojasnimo na primjeru minimalne plate. Ako radniku stoji u ugovoru 600 KM, on je zaradio 1000 KM bruto platu. U ovoj varijanti, kroz uredbu ta plata bi se u ovom prelaznom periodu napisala da je 1000 KM bruto. Dakle, radnik će isto dobiti 600 KM neto, ali onog trenutka kada poreski zakoni stupe na snagu, to znači da će trošak poslodavca ostati isti, 1000 KM u bruto iznosu, ali neto će biti povećan automatski i tu nijedan poslodavac ne može da uzme novac sebi, nego će to automatski biti prebačeno radniku. Radnik će dobiti između 700 i 750 KM.

Do povećanja vjerovatno neće doći u ovoj godini, jer je za provođenje fiskalnih zakona potrebno pripremiti softver u Poreskoj upravi, pa tu je i Uprava za indirektno oporezivanje...

Sve zavisi od toga kada će zakoni napokon doći u parlamentarnu proceduru. Struka je tu već dala sugestije koje bi korekcije trebalo izvršiti u odnosu na one posljednje verzije zakona od prije dvije godine koje bi bile u parlamentarnoj proceduri. Sugestije su išle u smjeru da se ne oporezuje i ne naplaćuju doprinosi za pripravnički staž. Dakle, pripravnik koji radi godinu dana, njegova neto plata će biti jednaka bruto plati, da se na taj način pruži prilika za novo, masovnije zapošljavanje mladih ljudi u BiH i da se oni zadrže. Da se obrtnici drugačije oporezuju, da to ne bude vezano za prosječnu bruto platu kako je do sada bilo, pa da njima svake godine rastu obaveze samo zato što raste prosječna plata, nego da budu vezani za minimalnu platu. Da se stope doprinosa konačno smanje. Vidjećemo u konačnici koji će to biti iznos, ali ne bi trebao biti iznad tridesetak procenata, što je opet djelimično smanjenje u odnosu na posljednji prijedlog i recimo da se uplate iz inostranstva ne oporezuju doprinosom za zdravstveno osiguranje, kako bi se pomoglo i onim osobama koji rade iz BiH „remote“ poslove za inostranstvo. Novina je da bi se uvelo plaćanje PIO doprinosa za ugovore iz inostranstva. Na taj način bi plaćeni PIO doprinos i za ugovor o djelu, autorski ugovor i uplate iz inostranstva ulazio u staž, što sada nije slučaj.

Međunarodni monetarni fond konstantno kritikuje povećanje plata, traži da se to ograniči, kako bi se izborili sa visokom inflacijom...

Što se tiče saradnje sa MMF-om, MMF je strateški partner BiH. Njegova pomoć nije samo finansijska, ona je nekad i tehnička. Međutim, mi imamo malo drugačiju ekonomsku situaciju. Mi nismo primarni uzročnik inflacije. Inflacija je u BiH dijelom uvezena, jer mi nismo štampali nekontrolisane količine novca. Da jesmo, takva mjera bi imala smisla. Kod nas bi takva mjera mogla napraviti više štete nego koristi. Za provođenje fiskalnih zakona nam treba pomoć MMF-a i zato prijateljima iz MMF-a treba objasniti da neće doći do povećanja bruto troška. Ako ne uradimo firskalnu reformu, troškovi života će značajno skočiti i to bi onda bio problem. U ovom slučaju, bruto troškovi ostaju isti, ali se povećava plata radnika i na taj način će doći do usporavanja inflacije i onda će radnici amortizovati ovaj inflacijski udar, a neće tražiti od poslodavca veću platu, čime bi uzrokovali da poslodavci dižu cijene svojih proizvoda.

Hoće li inflacija sada anulirati taj eventualni korak povećanja plate. Na koji bi još način vlast mogla olakšati građanima? Zasad vidimo samo ograničavanje marži...Koliko je to efikasno?

Govorio sam više puta, ograničavanje marži ne znači da će trgovci sami spuštati cijene, da je to neka dugoročna mjera. Ono što je u stvari poenta oko ograničavanja marži jeste da ne dođe do nekog drastičnijeg rasta cijena određenih proizvoda i usluga. Dakle, vi samo ograničavate koliko neko može zaraditi, ali u slučaju rasta cijena na svjetskom tržištu, tad će rasti zarada trgovca, jer tad ste vi njemu rekli procentualno koliko može zaraditi. Na novu, veću osnovicu više će i zaraditi. Ja sam predlagao dogovorenu intervenciju, gdje bi uz dogovor vlasti, trgovaca i proizvođača svi zajedno u lancu, u isto vrijeme probali spustiti cijene proizvoda. Jedino tako može doći do značajnijeg snižavanja cijena, ako svi u lancu poštuju dogovor. Teško je očekivati da će neko samoinicijativno spustiti cijenu.

Pored ovih problema, imamo i problem gašenja pojedinih pogona. U posljednjoj godini Prevent je zatvorio dva pogona, Alma Ras...Stotine radnika dobili su otkaze. Jeste li zabrinuti?

Na sve to je struka upozorila još prošle godine. Ja sam upozorio da će 2023. godina biti godina usporavanja ekonomske aktivnosti, da će doći do recesije. Njemačka je već u recesiji, oni su već uvezali nekoliko kvartala pada ekonomske aktivnosti, a oni su naš značajan vanjskotrgovinski partner. Globalna kretanja su takva da je utjecalo na mnoge zemlje, a kod nas je dovelo do pada izvoza i pada proizvodnje. BiH će možda ipak proći bez te zvanične recesije, zbog vrlo male osnovice ekonomske aktivnosti koju imamo, ali će rast u ovoj godini biti vrlo ograničen i stoga treba požuriti sa tim ekonomskim reformama, kako bismo stvorili što povoljniju klimu za strane investicije. Također, biće potrebna i politička volja.