Inflacija u BiH ruši rekorde - Vlast spava umjesto da hitno reagira

Prilog Aide Hasanbegović

Inflacija u BiH ruši rekorde, dostigla je rekordan nivo, trenutno iznosi 17, 3 posto. Cijene prehrambenih proizvoda  i energenata  svakodnevno rastu, a vlast nema adekvatan odgovor kako zaštiti najranjivije kategorije i ozbiljn o se suočiti sda trentnim tržišnim šokovima

Akcize na gorivo nisu ukinute. Iako su entiteti bili saglasni da se njihova naplata privremeno ukine, do toga nije došlo. I dalje je neizvjesno s novim poskupljenjima goriva, koliko će to dovesti do novog lančanog rasta cijena svih proizvoda generalno. Nažalost, svakodnevna divljanja cijena dešavaju se preko leđa građana, a bez stvarne podrške vlasti. Novca u Bosni i Hercegovini ima. U Federaciji se hvale enormnim prilivom od poreza. Za deset mjeseci uplaćeno je 5,2 milijarde KM javnih prihoda. Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da se dio viška prikupljenih poreza usmjeri u povećanje neto plaća radnika kroz niže doprinose. Ako bi do toga došlo, neto plaće bi bile povećane, kaže Hadžić

Nešto stariji sjećaju se perioda posljednje decenije bivše države i galopirajuće inflacije na kojoj su mešetari profitirali i to na način da su digli potrošačke kredite koje je kasnije inflacija minimizirala. Situacija nije ista, društveni trenutak se drastično promijenio, ali se ipak nameće vječno pitanje – može li se očekivati da će inflacija „pojesti“ kredite i da li je, kako neki ekonomski analitičari vjeruju, investiranje u kredit bolje od štednje? Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić ne misli da to ispravna opcija.

Neke banke su, prilagođavajući se nastaloj krizi, mijenjale kamatne stope iz promjenjivih u fiktivne, kako bi i na taj način izbjegle spekulativne rizike, a istovremeno omogućile klijentima da redovno servisiraju svoja dugovanja. Federalna agencija za bankarstvo, donošenjem preventivnih mjera, spriječila je da komercijalne banke u ovoj kriznoj situaciji vide dodatni profit,navodi direktor Mahmuzić:

Uzroci inflacije na našem tržištu nisu rezultat internih prilika u Bosni i Hercegovini, monetarne politike ili politike kamatnih stopa naših finansijskih institucija. Uspostavljeni regulatorni okvir umanjuje rizike koji bi se mogli odraziti na poslovanje banaka i klijente, a trenutne mjere i monetarna politika umanjuju mogućnost nastanka  hiperinflacije na našem tržištu, smatraju u Agenciji za bankarstvo. I dok se federalni regulator tržišta finansijskih usluga trudi da sačuva sistem od inflatornih pritisaka, to se ne bi moglo reći za ostale nivoe vlasti. Trenutno, vlast se bavi sama sobom i raspodjelom funkcija.

A procjene rasta BDP-a govore o usporavanju na 1,7 posto, među ostalim, i zbog usporavanja rasta privredne aktivnosti, ali i usporavanja potrošnje građana uslijed enermnog rasta cijena.