Inflacija bi se u 2023. godini mogla smanjiti, ali je recesiju teško izbjeći

Završava jedna haotična godina, puna globalnih šokova u kojoj je inflacija širom svijeta dostizala historijske rekorde, narušavajući životni standard građana. Svijet čeka nesigurna 2023. godina, a prognoze nisu optimistične posebno za evropski kontinent. Procjenjuje se da će brojne članice Evropske unije skliznuti u recesiju.

Svaka godina dolazi sa svojim neočekivanim preokretima za finansijska tržišta. 2022. je bila puna njih. Potrošačke cijene širom svijeta porasle su još 2021. godine uglavnom zbog poremećaja u lancima snabdijevanja, ali i mjera uvedenih u borbi protiv koronvirusa. Ulje na vatru 2022. dolile su ruska invazija na Ukrajinu, te niz sankcija koje je Zapad uveo Rusiji.

"Suočavamo se sa krizama povrh kriza, sada sa ratom povrh pandemije, čini se kao da nas je pogodila još jedna oluja prije nego što smo se oporavili od prethodne. Šta je posljedica toga? Ogromno nazadovanje globalne ekonomije", upozorila je generalna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.

Cijeli svijet je u krizi. Inflacija je tokom cijele godine vrtoglavo rasla obarajući historijske rekorde.

"Mislim da smo stigli do kritične tačke. Ekonomska kriza je fraza koja je sada svima na vrhu jezika. Mnogi ljudi su zbunjeni i suočeni sa dubokim očajem. Strašno je razmišljati o tome kakva bi situacija mogla biti za nekoliko mjeseci, ukoliko se nešto ne promijeni", kazala je menadžerica Healthy living platform u Velikoj Britaniji Anna Sjovorr-Packham. 

Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama su u novembru porasle za 7,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Nešto je to bolja situacija u odnosu na vrhunac od 9,1 posto u junu. Američka centralna banaka na inflaciju je uzvratila povećanjem kamatnih stopa, nekoliko puta tokom godine.

"Trebat će vremena da se inflacija vrati na normalan nivo, dok održavamo tržište rada jakim. Dakle, mogli bismo vidjeti nazadovanje na tom putu. Ne sumnjam u to. Za sada se dobro držimo", istakao je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Stopa inflacije u Velikoj Britaniji od 11,1 posto u oktobru dostigla je 41-godišnji maksimum.

"Ako sada ne djelujemo snažno, biće gore kasnije. Nagli porast cijene energenata koji je uzrokovala ruska invazija na Ukrajinu učinila nas je siromašnijim kao naciju", naveo je guverner Banke Engleske Andrew Bailey.

Godišnja inflacija u eurozoni u oktobru je dostigla 10,7 posto, što je novi najviši nivo od uvođenja eura.

"Inflacija potrošačkih cijena u Njemačkoj dostigla je stopu od 10,4 posto, što je najviše od ranih pedesetih godina. Za 2022. očekujemo prosječnu inflaciju od 8 posto u Njemačkoj u cjelini, a za narednu godinu predviđamo stopu inflacije od 7,4 posto. Zato će inflacija vjerovatno ostati relativno visoka u narednoj godini. Međutim, trebala bi postepeno padati tokom godine", istakla je Monika Schnitzer, direktorica Panela nezavisnih ekonomskih i savjetnika njemačke Vlade.

Evropska centralna banka je, kako bi zauzdala visoku inflaciju u eurozoni, čak četiri puta od jula podizala kamatnu stopu. To je dosad najbrži ciklus njihovog podizanja.

"Mislim da u trenutnom stanju nesigurnosti, sa vjerovatnoćom recesije na horizontu i vjerovatnoćom za njeno povećanje, svi moraju raditi svoj posao. Naš posao je stabilnost cijena. To je naš primarni mandat i posvećeni smo tome. Odlučni smo", naglašava Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke.

Nezadovoljstvo vrtoglavo visokom inflacijom, rastom cijena hrane i energije, Evropljani su gotovo svakodnevno, iskazivali na ulicama. Pozivali su na pravedniju raspodjelu vladinih sredstava za suočavanje sa sve većim cijenama energenata i životnim troškovima.

"Ljuti smo jer su životni uvjeti postali nepodnošljivi. Zaista je veoma teško. Penzije ne mogu držati korak sa porastom cijena života. Neki ljudi zaista pate, ne mogu si priuštiti grijanje, neki ni hranu", kazao je stanovnik Brisela.

"Većina porodica nije u mogućnosti kupiti školjku jaja, hljeb ili meso. To nije moguće u Franuskoj koja je navodno šesta najsnažnija zemlja na svijetu", navodi Victor Mendez, predsjednik pariskog Studentskog saveza.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu zapad je uveo niz sankcija Rusiji. Evropska unija uvela je čak devet paketa sankcija, pokušavajući zadati bolan udarac ruskoj ekonomiji i na taj način natjerati Vladimira Putina da prekine invaziju na Ukrajinu. Zabranila je Evropska unija i uvoz ruske nafte koja stiže morskim putem, što je jedna od najsnažnijih sankcija uvedenih Rusiji. Uvedeno je i ograničenje cijene nafte od 60 dolara po barelu.

"Želimo smanjiti prihode koje Putin dobija od nafte jer njima finansira svoj barbarski rat i sva zvjerstva koja Rusi čine u Ukrajini", kazao je komesar EU za evropski Zeleni plan Frans Timmermans.

"To ograničenje ima tri cilja - jača efekat naših sankcija, dodatno umanjuje prihode Rusiji, te stabilizira globalno tržište2, pojašnjava von der Leyen.

Iz Moskve upozoravaju – novi potezi Zapada samo će destabilizirati evropsko energetsko tržište, ni gasa ni nafte nema bez tržišnih cijena.

"Uvijek smo govorili da je postavljanje takozvane granice na cijenu ruske nafte mjera protiv tržišta koja ometa lanac dostave. To značajno komplikuje situaciju na globalnom tržištu energenata. Rusija ne planira dostavljati naftu u zemlje koje su se pridružile 'kupovnom kartelu'", navela je Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Nakon višesedmične rasprave, ministri energetike zemalja članica Evropske unije, godinu su zaključili ograničenjem cijene gasa. Mehanizam će se, prema dogovoru, moći pokrenuti od 15. februara iduće godine, a aktivira se kada cijena gasa u holandskom gasnom čvorištu dostigne 180 eura po megavatsatu i 35 eura više od referentne cijene tečnog gasa u periodu od tri dana uzastopno.

"Drago mi je što smo uspjeli postići najširi mogući konsenzus po pitanju ovog teksta. Današnji sporazum jasno pokazuje da Evropa nije spremna plaćati bilo koju cijenu za gas. Sposobna je djelovati zajednički kako bi osigurala svoju energetsku sigurnost", istakla je komesarka EU za energetiku Kadri Simson.

Dok se EU postepeno odriče ruske nafte, ali i gasa, Rusija je svoje energente prebacila na tržišta Kine, Indije, Turske, Šri Lanke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Pakistana. Prema procjenama iz Moskve, već je oko dvije trećine ruskih izvoznih energenata prebačeno na istok.

"Kina će nastaviti saradnju sa Rusijom na temelju poštovanja i međusobne koristi. Nafta je roba kojom se trguje globalno i od ključnog je značaja za sigurnost globalnog", naglašava Mao Ninh, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Sasvim je jasno da će se trenutna ekonomska kriza preliti i na 2023. godinu, iako ekonomisti očekuju usporavanje mjesečne inflacije. Ako se inflacija i smanji, recesiju će, kažu analitičari, biti teško izbjeći. Institut za međunarodne finansije predvideo je stopu globalnog ekonomskog rasta od samo 1,2 posto u 2023. godini, što je na nivou 2009. godine, kada je svijet počeo da izlazi iz finansijske krize. Optimizma nema ni iz Međunarodnog monetarnog fonda, koji je prognozu svjetskog ekonomskog rasta u 2023. snizio, s 2,9 na 2,7 posto.

federalna.ba