Venecuela - država čiju su modernu historiju obilježili nemiri i prevrati

Svijet pomno prati američki napad na Venecuelu. Kolumbija, Rusija, i Iran oštro osuđuju akciju, EU pažljivo prati situaciju, te poziva na mirno rješenje krize. Za razliku od ostalih, Argentina i Ukrajina otvoreno podržavaju potez američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Donosimo kratku hronologiju, i najvažnije akcente političkog razvoja, i najvažnijih dešavanja, iz moderne historije Venecuele.

Venecuela – zemlja u kojoj nafta znači moć i bogatstvo, ali i političke oluje. 

Izuzme li se period borbe za nezavisnost s početka 19. stoljeća pod Simonom Bolivarom, modernu historiju Venecuele obilježili su nemiri i prevrati.

Početkom 20. stoljeća vlast je u rukama imao Juan Vicente Gómez, vojni diktator, koji uvodi strane naftne kompanije. Novac se odlijeva, a Veneculeanci žive pod strogim pravilima i represijom. Pod njegovom vlašću zemlja je ekonomski rasla, ali političke slobode gotovo da nisu postojale.

Nakon njegove smrti 35., pojavila se prilika za demokratizaciju. Izabrani predsjednici pokušali su provesti demokratske reforme, ali vojska nije bila spremna za to. Izabrani lideri ubrzo su svrguti. Na vlast dolazi vojna hunta. Prvi predsjednik vojne uprave bio je Carlos Delgado Chalbaud, kojeg nasljeđuje Marcos Pérez Jiménez.

58., nakon masovnih protesta i pada Jiméneza, Venecuela je ušla u period stabilnije demokratije. Vlast su preuzeli političari dvije velike stranke – radikalne ljevice Acción Democrática i demokratske desnice COPEI. Obje stranke naizmjenično su vodile zemlju i pokušavale uspostaviti političku stabilnost, ali nejednakosti su ostale. Iako je nafta donosila milijarde u državni budžet, većina građana nije osjetila nikakvu konkretnu korist.

Krajem 80-ih nezadovoljstvo je eskaliralo – u Caracazu su izbili masovni protesti poznati kao Caracazo. Reakcija vlasti bila je brutalna. To je razbilo povjerenje u stare političke elite i stvorilo prostor za pojavu Huga Cháveza, mladog oficira i vođu radikalne ljevice. Chávez je obećavao kraj dvostranačkog sistema, socijalnu pravdu i kontrolu nad naftom za narod. Njegova vlast donijela je velike reforme, ali i duboke podjele, a naslijeđe tih promjena osjeća se i nakon njegove smrti 2013.

Nakon Cháveza, predsjednik Nicolás Maduro preuzima vlast. Njegova era obilježena je ekonomskom krizom, hiperinflacijom, masovnom emigracijom, ali i političkim sukobima s opozicijom i međunarodnom zajednicom.

Danas Venecuela i dalje balansira između naslijeđa turbulentne prošlosti i stabilne budućnosti. Narod traži stabilnost i budućnost u kojoj će bogatstvo zemlje služiti svima, ali pred državom su izazovi koji tek trebaju biti prevladani.

federalna.ba