U Nacionalnoj biblioteci Austrije izloženo oko 200.000 knjiga, stoljetni rukopisi vjerskih knjiga
Državna sala Nacionalne biblioteke Austrije (Prunksaal) ističe se baroknom arhitekturom i historijskim kolekcijama.
Zgrada koja se nalazi u austrijskom glavnom gradu Beču, izgrađena u baroknom arhitektonskom stilu koji se pojavio u Italiji u 17. stoljeću, sagrađena je po nalogu habsburškog cara Karla VI u 18. stoljeću.
Sala dugačka oko 80 metara i visoka 20 metara sadrži kupolu, plafonske slike i statue.
Posljednji put je 1955. godine sala prošla opsežnu zaštitu, a restauracijom 2022. je obnovljena.
U sali u kojoj se nalazi oko 200.000 historijskih knjiga izloženi su i rukopisi i vjerski tekstovi iz različitih epoha i geografskih područja.
Među izloženim djelima nalazi se rukopis Kur’ana iz 19. stoljeća, za koji se navodi da je napisan u Kašmiru.
Prema opisu, u Kur’anu u suri Rum muslimani su pozvani da daju sadaku.
Drugi izloženi rukopis Kur’ana datira iz kraja 16. stoljeća. Pretpostavlja se da je nastao u Afganistanu, a svojim ukrasima i stilom pisanja odražava umjetnički duh tog vremena.
U kolekciji se nalazi i rukopis iz 13. stoljeća poznat kao "Lilienfeldski evanđelistar".
Prema opisu, ovaj rukopis je vjerovatno pripremljen u manastiru Lilienfeld u Donjoj Austriji, a prikazuje scene iz Knjige Postanka (Tekvin).
Direktorica Kolekcije rukopisa i rijetkih knjiga Nacionalne biblioteke Austrije dr. Katharina Kaska ispričala je o historiji Prunksaala.
Kaska je rekla da je habsburška dinastija od srednjeg vijeka posjedovala posebnu kolekciju rukopisa, te da je u 16. stoljeću osnovana prava dvorska biblioteka koja je bila dostupna i drugima.
Naglasila je da biblioteka dugo nije imala vlastitu zgradu, te da je današnja Državna sala izgrađena 1720-ih po nalogu cara Karla VI.
Kaska je dodala da je sala zamišljena ne samo kao prostor za knjige, već i kao simbol habsburške porodice, zbog čega su freske i statue u sali direktno povezane s veličanstvom habsburške dinastije.
Prema Kaski, u sali se danas nalazi oko 200.000 knjiga, a u vrijeme izgradnje bila je jedna od najvećih bibliotečkih sala u Evropi.
Od početka, sala je bila domaćin kolekcijama poznatih ličnosti poput princa Eugena Savojskog. Njegov dio kolekcije rukopisa i štampanih djela može se i danas vidjeti u ovalnom dijelu sale.
Kaska je objasnila i freske na kupoli, koje prikazuju proces izgradnje biblioteke i velikodušnost habsburške dinastije u darivanju knjiga.
AA/federalna.ba