Trump dolijeva ulje na vatru dok Iran tone u haos

Iran se suočava s najdubljom političkom i društvenom krizom u posljednjih nekoliko godina, dok masovni protesti, koji su počeli kao izraz ekonomskog nezadovoljstva, prerastaju u otvoreni poziv na političke promjene i rušenje režima. Vrhovni vođa Islamske Republike, ajatolah Ali Khamenei, poručio je da vlasti „neće uzmicati“, najavljujući još žešći obračun s demonstrantima koje je optužio za sabotažu i djelovanje u interesu stranih sila – prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država.

U svom prvom javnom obraćanju otkako su protesti izbili prije 13 dana, Khamenei je jasno dao do znanja da režim ne namjerava pokazati slabost. Demonstrante je opisao kao „vandale“ i „rušitelje“, tvrdeći da ne djeluju u interesu Irana, već služe „tuđim političkim agendama“.

„Oni uništavaju vlastite ulice kako bi zadovoljili predsjednika druge države“, rekao je Khamenei, aludirajući na američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ranije zaprijetio da bi SAD mogao intervenirati ukoliko iranske vlasti nastave s ubijanjem demonstranata.

Trumpove poruke i dodatno podizanje tenzija

Donald Trump dodatno je podgrijao situaciju izjavama za Fox News, gdje je ustvrdio da se Khamenei navodno sprema na bijeg iz zemlje. „On traži način da ode. Situacija postaje veoma loša“, rekao je Trump, što su iranske vlasti doživjele kao direktno miješanje u unutrašnje poslove zemlje.

Iranski režim ove izjave koristi kao dokaz svoje teze da protesti nisu spontani, već koordinirani iz inostranstva. Državni mediji redovno optužuju SAD, Izrael i njihove obavještajne službe za „orkestriranje nereda“.

Prijetnje pravosuđa i najava brutalne represije

U odvojenom obraćanju, šef iranskog pravosuđa Gholamhossein Mohseni Ejei zaprijetio je demonstrantima „odlučnim, maksimalnim i beskompromisnim“ kaznama, naglašavajući da neće biti nikakvog „pravnog milosrđa“. Njegove riječi protumačene su kao signal sigurnosnim snagama da imaju odriješene ruke.

Uprkos tim prijetnjama, protesti su se nastavili širom zemlje, čak i nakon što su vlasti uvele gotovo potpunu blokadu interneta i komunikacija.

Ulice pune ljudi, simboli prkosa i pad straha

Tokom noći, hiljade ljudi izašle su na ulice Teherana, Mašhada, Rašta, Gonabada i brojnih drugih gradova. Snimci koji su se uspjeli probiti do inostranstva prikazuju mase demonstranata kako marširaju ulicama, pale zgrade državnih medija i podižu zastavu sa simbolom lava i sunca – predratnu zastavu Irana iz vremena prije Islamske revolucije 1979. godine.

Posebnu pažnju izazvali su snimci iz Mašhada, rodnog grada ajatolaha Khameneija, gdje su demonstranti skandirali parole podrške Rezi Pahlaviju, sinu svrgnutog iranskog šaha.

Reza Pahlavi kao simbol otpora

Reza Pahlavi, koji živi u egzilu, uputio je poziv građanima da izađu na proteste, što se pokazalo kao prelomni trenutak. Iako je protestni pokret do sada bio uglavnom decentraliziran i bez jasnog vođe, dio demonstranata počeo je u njemu vidjeti simbol alternative postojećem poretku – bilo kao ličnost, bilo kao podsjetnik na Iran prije teokratije.

„Ponosan sam na svakog od vas koji ste sinoć osvojili ulice širom Irana“, poručio je Pahlavi putem društvene mreže X. „Znam da, uprkos blokadi interneta, nećete napustiti ulice. Pobrinite se da pobjeda bude vaša.“

Pahlavi je najavio nove proteste i za naredne večeri, što će predstavljati ozbiljan test i za njegovu popularnost, ali i za izdržljivost samog pokreta.

Krvavi obračuni i svjedočenja s terena

Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists, najmanje 42 osobe su ubijene, dok je više od 2.270 ljudi uhapšeno od početka protesta. Aktivisti upozoravaju da su stvarne brojke vjerovatno znatno veće.

Svjedočanstva demonstranata govore o ekstremnom nasilju. „Ciljaju oči“, rekla je Maryam, 25-godišnja umjetnica iz Teherana, u poruci Guardianu. „Uniformisana policija, Basij milicija i čak neoznačene grupe na motorima ulijeću u mase ljudi. Ne znam koliko će internet još raditi, ali nas je na hiljade i bojim se da će biti stotine mrtvih.“

Drugi protesti su opisivali scene u kojima nenaoružani demonstranti bacaju kamenje na policiju, pokušavajući se odbraniti od bojeve municije.

Državni mediji i teorije zavjere

Iranski državni mediji su tek nakon gotovo dvije sedmice priznali postojanje protesta, ali su ih opisali kao „nasilne nerede“ koje vode „teroristički agenti SAD-a i Izraela“. Press TV je čak tvrdila da je otkrivena ćelija izraelskog Mossada koja je planirala „operaciju lažne zastave“ kako bi se odgovornost za ubistva civila pripisala režimu.

Istovremeno, državna televizija prikazuje snimke prorežimskih skupova i insistira da „život teče normalno“, što je u potpunom raskoraku sa svjedočenjima s terena.

Protesti kao prijetnja samoj srži sistema

Ono što ove proteste čini posebno opasnim za režim jeste njihova širina – prisutni su u svih 31 provinciji Irana – i činjenica da se bijes više ne odnosi samo na ekonomiju, već direktno na samu teokratsku strukturu vlasti.

„Oni nas nazivaju izdajnicima“, rekao je Farzad, 37-godišnji vlasnik prodavnice mobilnih telefona iz Rašta. „Ali oni su izdali samu ideju onoga šta znači biti Iranac.“ U Gonabadu je došlo do upada demonstranata u šiitsku bogosloviju, gdje su sukobi dodatno pokazali dubinu bijesa prema kleru koji predstavlja stub režima.

Iran pred neizvjesnom budućnošću

Dok se vlasti oslanjaju na represiju, internet blokade i teorije zavjere, protesti ne jenjavaju. Naprotiv – čini se da brutalnost sigurnosnih snaga dodatno radikalizira i učvršćuje odlučnost demonstranata.

Iran se tako nalazi na ivici daljnje eskalacije, s neizvjesnim ishodom: hoće li režim uspjeti ugušiti pobunu silom ili su protesti ušli u fazu iz koje nema povratka – pitanje je koje sada zaokuplja cijeli region, ali i svijet.

federalna.ba/The Guardian