Predsjednik Južne Koreje: Gubitak kose ozbiljan društveni problem mladih

Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung izazvao je burne reakcije u javnosti nakon što je naložio svojoj vladi da razmotri mogućnost proširenja javnog zdravstvenog osiguranja kako bi ono obuhvatilo i tretmane protiv gubitka kose. Prema njegovim riječima, ćelavost za mlade ljude u Južnoj Koreji više nije samo estetsko ili kozmetičko pitanje, već je postala „pitanje opstanka“, s ozbiljnim posljedicama po samopouzdanje, mentalno zdravlje i društveni položaj.

Prijedlog je iznesen tokom političkog brifinga u utorak, a predviđa širenje zdravstvenog osiguranja koje bi, osim strogo medicinski opravdanih slučajeva, moglo obuhvatiti i tretmane za uobičajene oblike gubitka kose, poput muške androgene alopecije. Ova ideja, međutim, naišla je na snažan otpor dijela medicinske struke, kao i konzervativnih političkih krugova i medija.

Južna Koreja ima univerzalni sistem zdravstvenog osiguranja koji se finansira putem premija zasnovanih na visini prihoda građana. Trenutno, ovaj sistem pokriva isključivo gubitak kose koji je posljedica jasno definisanih medicinskih stanja, poput alopecije areate, autoimunog oboljenja koje uzrokuje naglo opadanje kose. Većina tretmana za uobičajenu ćelavost, naročito kod muškaraca, isključena je iz osiguranja i mora se plaćati iz vlastitog džepa.

Predsjednik Lee je u svom obraćanju naglasio da postoji sve veći osjećaj nepravde među mladima, koji redovno uplaćuju zdravstvene doprinose, ali rijetko imaju priliku da od sistema dobiju konkretne benefite. „Možda ima mladih ljudi koji smatraju da je nepravedno to što samo plaćaju premije, a ne mogu ostvariti prava iz zdravstvenog osiguranja“, rekao je Lee, upozorivši da je osjećaj isključenosti i otuđenja među mladom populacijom postao izrazito snažan.

Ovo nije prvi put da Lee Jae Myung zagovara ovakvu politiku. Ideju o uključivanju tretmana protiv gubitka kose u zdravstveno osiguranje prvi put je iznio tokom predsjedničke kampanje 2022. godine, kada je izgubio izbore. Tada je prijedlog naišao na oštre kritike i često bio okarakterisan kao populistički potez s ciljem pridobijanja mladih birača. Iako je kasnije odustao od ove ideje u svojoj posljednjoj izbornoj platformi, ona se sada ponovo našla na političkom dnevnom redu.

Rasprava o gubitku kose otvorila je i šire pitanje duboko ukorijenjene kulture fizičkog izgleda u Južnoj Koreji. Prema istraživanju iz 2024. godine, čak 98 posto mladih ispitanika smatra da fizički privlačne osobe imaju jasne društvene prednosti, uključujući bolje šanse pri zapošljavanju i društvenom napredovanju.

Pritisak vezan za izgled posebno je izražen među ženama, koje se suočavaju s visokim i često rigidnim standardima kada je riječ o šminki, njezi kože i tjelesnoj građi. Iako se o muškom gubitku kose rjeđe otvoreno govori, on predstavlja značajan izvor stresa. Mnogi muškarci s povlačenjem linije kose pokušavaju to prikriti frizurama ili se odlučuju za skupe tretmane i transplantacije kose, koje su finansijski nedostupne velikom dijelu populacije.

Prema procjenama industrije, tržište tretmana protiv gubitka kose u Južnoj Koreji je 2024. godine vrijedilo oko 188 milijardi wona (otprilike 212 miliona KM)). Industrijska udruženja tvrde da oko 10 miliona ljudi, u zemlji s nešto više od 51 milion stanovnika, pati od nekog oblika gubitka kose, iako ta brojka nikada nije zvanično potvrđena.

Posebno su popularni šamponi protiv opadanja kose, ali su neki od tih proizvoda posljednjih godina bili predmet kritika zbog pretjeranih ili neutemeljenih tvrdnji o efikasnosti.

Vrijeme u kojem je predsjednik Lee iznio ovaj prijedlog dodatno je osjetljivo zbog rastućeg finansijskog pritiska na zdravstveni sistem. Interni vladini proračuni ukazuju na to da bi zdravstveno osiguranje već 2026. godine moglo zabilježiti deficit i do 4,1 bilion wona (oko 4,69 milijardi KM).

Zbog toga su medicinski profesionalci reagovali s izraženim skepticizmom. Utjecajna Korejska medicinska asocijacija poručila je da bi „ulaganje sredstava zdravstvenog osiguranja u pokrivanje tretmana protiv gubitka kose bilo u suprotnosti s osnovnim principima sistema“, te da bi prioritet trebalo dati liječenju raka i drugih ozbiljnih bolesti.

Konzervativni mediji također su bili oštri u kritikama. Dnevni list Chosun Ilbo je u uredničkom komentaru naveo da „predsjednik ne bi trebao donositi ovakve odluke bez prethodnog prikupljanja mišljenja građana koji finansiraju zdravstveni sistem“.

Ministrica zdravstva Jeong Eun Kyeong zauzela je oprezniji stav, tumačeći predsjednikovu izjavu o „opstanku“ kao metaforu za samopouzdanje mladih tokom traženja posla i njihovog mentalnog zdravlja. Upitana u jednoj radijskoj emisiji da li bi proširenje osiguranja značajno uticalo na finansije sistema, odgovorila je: „Mislim da bi“, dodavši da bi takva odluka zahtijevala temeljitu i sveobuhvatnu analizu.

Bivša konzervativna zastupnica Yoon Hee-sook, koja je na društvenim mrežama podijelila iskustvo člana porodice koji se liječi od raka, napisala je da, iako suosjeća s mladima zbog stresa izazvanog gubitkom kose, „prioritet trebaju imati tretmani koji su direktno povezani sa životom i osnovnim tjelesnim funkcijama, što je trenutno društveni konsenzus“.

S druge strane, Park Joo-min, zastupnik vladajuće stranke koji je javno govorio o vlastitoj transplantaciji kose i poznat je kao zagovornik pitanja vezanih za gubitak kose, kratko je na platformi X poručio: „Zaista Koreja!“, u očiglednom znaku podrške predsjednikovoj inicijativi.

U zasebnoj odluci, predsjednik Lee je u petak naložio Komisiji za fer trgovinu da ispita cijene menstrualnih uložaka, tvrdeći da su u Južnoj Koreji i do 39 posto skuplji nego u drugim zemljama, vjerovatno zbog monopolističkih praksi. I ovaj potez dio je šire agende njegove administracije usmjerene na smanjenje troškova života i rješavanje socijalnih nejednakosti.

federalna.ba/The Guardian